Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak putem video poziva iz Osijeka sudjelovala je na konferenciji „Zeleni plan-prilika za energetski razvoj Hrvatske" u organizaciji Poslovnog dnevnika
U razgovoru s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirem Niševićem ministrica Tramišak razgovarala je o perspektivi Hrvatske i potencijalima EU fondova za Hrvatsku.
Ministrica Tramišak osvrnula se na prethodno financijsko razdoblje 2014.-2020. kazavši da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju dobila na raspolaganje 10,7 milijardi eura u novoj perspektivi i financijskom okviru.
“Trenutno smo na oko 12 milijardi eura, odnosno 93 milijarde kuna ugovorenosti projekata, što je više od 115%. Realiziranost projekata je negdje oko 50% odnosno oko 41 milijarda kuna i ono što je ovjereno prema Europskoj komisiji je gotovo 34 milijarde kuna“, rekla je ministrica Tramišak.
Upitana do kada je potrebno iskoristiti preostalih 50% sredstava ministrica je rekla kako kada je riječ o sredstvima na raspolaganju do 2020., koristimo ih do kraja 2023.
„Veliki broj projekata još je u provedbi i trebaju se realizirati u naredne 2,5 godine da bismo mi povukli cijelu raspoloživu alokaciju“, izjavila je ministrica.
„Upravo iz tog razloga mi smo i iznad ugovorili, posebno u kontekstu velikih projekata za koje znamo da će ići u produženje u novu perspektivu 2021.-2027. Kako ta ugovorena sredstva ne bi bila neutrošena, mi smo tu razliku iznad ugovorili i stavili na raspolaganje sredstva za projekte koji se mogu realizirati u naredne 2,5 godine“, pojasnila je ministrica Tramišak.
„Osim što smo u tijeku provedbe te perspektive mi već sada na raspolaganju imamo 12,7 milijardi eura iz nove financijske perspektive 2021.-2027., a tu dodajemo i sredstva novog mehanizma Europske unije, Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg će Republika Hrvatska imati 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i dodatno 3,6 milijardi eura mogućih zajmova“, naglasila je ministrica.
Ministrica Tramišak naglasila je kako je riječ o izdašnim omotnicama u narednih gotovo 10 godina.
“Prema dosadašnjem iskustvu i radu na fondovima Europske unije, značajno smo napredovali posljednjih nekoliko godina po pitanju kapaciteta povlačenja EU sredstava. Korisno nam je i iskustvo iz ranijeg razdoblja i upotrijebit ćemo ga za naredno razdoblje. Osim kadrovskih kapaciteta važno je da napravimo administrativno rasterećenje i pojednostavimo procedure. Krenuli smo tim putem, određena smo pravila već sada postavili, a unaprijedit ćemo ga u novom programskom razdoblju“, izjavila je ministrica Tramišak.
U svojem izlaganju, ministrica Tramišak osvrnula se i na suradnju s lokalnom zajednicom.
„Ako gledamo iskustvo iz razdoblja do 2021., većinu projekata je provela upravo lokalna i regionalna samouprava, dakle naše općine, gradovi i županije. Kada gledate ono što komunicira sama Europska unija, županije su najbliže potrebama stanovnika i građana. Vjerujem da se na njih možemo osloniti i u novom razdoblju“, rekla je ministrica Tramišak.
O kritikama glede neuključivanja privatnog sektora u planiranje iskorištava europskih sredstava, ministrica je kazala sljedeće.
„U proces programiranja imamo uključene 92 institucije i više od 300 predstavnika institucija koje s nama u radnim skupinama kreiraju kako će izgledati novo razdoblje”, rekla je ministrica dodajući kako su tu uključeni i predstavnici poduzetnika s kojima postoji dvosmjerna komunikacija.
Ministrica Tramišak osvrnula se i na Zeleni plan.
„Europska unija ima jedan ambiciozni plan da Europska unije bude među globalnim predvodnicima u očuvanju prirodnih resursa i smanjenju štetnih emisija CO2, ali i predvodnik kod korištenja obnovljivih izvora energije i stvaranja novih, što je značajno za gospodarstvo društvo u cjelini“, rekla je ministrica.
“Na prvom je mjestu ovdje i poljoprivreda koja je važna grana u Hrvatskoj, na koju ćemo u narednom razdoblju staviti fokus. Kada govorimo o Zelenom planu, to su svi planovi energetske učinkovitosti, obnove, industrije i proizvodnje, ali i građevinskog sektora i infrastrukturnih planova, prometnog sektora“, pojasnila je ministrica Tramišak.
"Prvi cilj Zelene Europe je pametna Europa. Jedna i druga poveznica su komplementarne i većina projekata koji se budu provodili bit će usko vezani, pa tako i uz pametnu i zelenu Hrvatsku. Veliki dio ulagat će se i u digitalizaciju. Posljednjih godinu dana ne samo da smo se navikli na veće korištenje tehnologije, već i na promišljanje korištenja održivih i prirodnih resursa. Pandemija nas je naučila zdravom načinu života, boravku u prirodi i zdravoj prehrani. Jedan od stupova zelene Europe je strategija Od polja do stola. Hrvatska ovdje ima prednost kada je riječ o prirodnim resursima i bogatstvima gdje se možemo postaviti kao predvodnica, a ne kao država koja uvijek očekuje pomoć EU. Možemo iskoristiti razdoblje i sredstva da i mi postanemo predvodnici smjera u kojem EU želi ići, na održiv način. Više ne govorimo samo o održivom rastu i razvoju gospodarstva, već i o regeneraciji gospodarstva”, poručila je ministrica Tramišak.
“Hrvatska kao ravnopravna članica uz sve ovo ima prilika nametnuti se kao predvodnica u određenim smjernicama poput novih tehnologija i čistih industrija, i u tom ćemo smjeru programirati sljedeće razdoblje”, zaključila je ministrica Tramišak.
U sklopu konferencije održana je i panel „Hrvatski potencijali za povlačenje EU sredstava predviđenih Zelenim planom“, na kojoj je sudjelovao državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
„Mi se kao država nalazimo u jednom iznimno važnom vremenu ispred jednog desetogodišnjeg ciklusa. S jedne strane planiramo Plan oporavka i otpornosti koji mora biti gotov do travnja, s druge strane višegodišnji okvir koji mora biti gotov do lipnja“, kazao je državni tajnik Erlić.
„Stavljeno nam je na raspolaganje preko 24 milijarde eura dostupnih sredstava, međutim moramo biti brzi i sve kvalitetno isprogramirati. Ovu godinu ćemo provesti u tom jednom procesu, ali onda je ispred nas 10 godina ulaganja kroz prioritete koji će se isprogramirati“, rekao je državni tajnik Erlić.
Državni tajnik Erlić istaknuo je kako je interes u proces programiranja novih sredstava zadovoljiti partnerski pristup s terena.
„Čak 30% sredstava nove omotnice bit će uloženo u zelene politike, ako tome pridodamo i 37% tematske koncentracije sredstava koje će ići kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti dolazimo do brojke od nekoliko milijardi eura koje trebaju biti uložene u sektor zelenoga“, izjavio je državni tajnik Erlić.
Pisane vijesti
