Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak sudjelovala je danas u Gospiću na 8. sastanku Vlade RH sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina na kojem su predstavljene mogućnosti korištenja europskih fondova, plan gospodarskog oporavka, porezna reforma, reforma lokalne samouprave i pet razvojnih prioriteta Vlade.
Sastankom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je otvarajući sastanak naveo četiri načela na kojima počiva ovaj dijalog.
Četiri načela suradnje Vlade i županija
Prvo je kontinuirana suradnja i razmjena mišljenja između Vlade i svih župana te udruga gradova i općina.
"Smatram da je ovaj forum nedostajao u institucionalnoj arhitekturi dijaloga prije te da se puno bolje razumijemo od kada imamo ovaj forum i da je vaš doprinos politikama Vlade, zakonima koje donosi Sabor te reformama strukturiran i da ste na ovaj način utjecajniji", istaknuo je premijer Plenković.
Naglasio je, osvrnuvši se na recentne prijedloge o reformama županijskog ustroja, da Vlada nikada nije dovodila u pitanje županijski ustroj kakav postoji 27 godina.
Drugo načelo je rad na funkcionalnoj decentralizaciji i u tom pogledu Vlada je donijela niz zakona koji su išli za ciljem da oni koji su najbliže građanima imaju veće ovlasti.
Od 1. siječnja ove godine dovršeno je i spajanje ureda državne uprave sa županijama, što je i simbolički zaokružilo osnaživanje županija u Hrvatskoj.
Treće je načelo fiskalna decentralizacija u kojoj je ostvaren ogroman napredak u prvom mandatu Vlade premijera Plenkovića kada je riječ o povećanim prihodima županija, gradova i općina.
Četvrto, ključno, načelo je projektna suradnja osobito u strateškim projektima koje Hrvatsku čine međunarodno, prometno i infrastrukturno integriranom.
"To su četiri točke na kojima ćemo nastaviti našu suradnju s ovim polugodišnjim susretima, koji će s vremenom postati nezaobilazan forum višerazinskoga upravljanja Hrvatskom", poručio je predsjednik Vlade.
Pet prioritetnih područja Vladina programa
Kao temeljne elemente Vladina programa izdvojio je pet prioritetnih područja: socijalnu sigurnost, kvalitetnu budućnost za gospodarstvo s naglaskom na nove tehnologije i otvaranje radnih mjesta, ekonomsku suverenost osobito u poljoprivredi i energetici, osnaženu državnost i jačanje globalne prepoznatljivosti Hrvatske.
Podsjetio je da je ove godine Hrvatska, uz epidemiju koronavirusa, imala i dodatnu nesreću - a to je razoran potres koji je pogodio Zagreb i okolne županije, što će odrediti veliki dio novog mandata Vlade jer se radi o razmjerima štete bez presedana.
Govoreći o 22 milijarde eura europskih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju prema dogovoru na Europskom vijeću u srpnju, premijer Plenković naglasio je da je kolegama na Europskom vijeću uspio predstaviti specifičnosti Hrvatske.
Prva je da je Hrvatska jedina zemlja koja je koristila tek jednu Višegodišnju financijsku perspektivu te da je zemlja koju je kriza uslijed pandemije pogodila u granu gospodarstva – turizmu – o kojoj puno ovisi.
"Naša je zajednička zadaća da u šest mjeseci koji su pred nama napravimo dokumente koji će omogućiti dugoročni strateški razvoj Hrvatske, u koje će biti ukomponirani nacionalni prioriteti i balansirani s inicijativama koje dolaze sa županijskih, gradskih i općinskih razina", naglasio je predsjednik Vlade.
Ministrica Tramišak predstavila je mogućnosti korištenja europskih fondova te je istaknula kako u razdoblju od 2013. godine do 15. rujna 2020. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz Proračuna RH u proračun EU iznosi 28,4 milijardi kuna u korist proračuna RH.
Ministrica Tramišak usporedila je rezultate Republike Hrvatske u odnosu na prosjek EU28 te je naglasila kako je Hrvatska u samom vrhu Europske unije po stopi ugovorenosti.
„Stopu ugovorenih sredstava ESI fondova podigli smo sa zatečenih vrlo niskih 9% na 102% – odnosno na 11 milijardi eura. To je 5. najbolji rezultat u Europskoj uniji“, kazala je Tramišak.
„Ako gledamo po fondovima, Kohezijski fond je na razini 145% ugovorenosti, po čemu smo 2. u Europskoj uniji“, istaknula je ministrica te je dodala kako je stopa plaćenih sredstava premašila 40%, odnosno 4,3 milijarde eura.
Uz posebnog savjetnika predsjednika Vlade Zvonimira Savića ministrica je predstavila i Višegodišnji financijski okvir te Mehanizam za oporavak i otpornost.
Ministrica je navela kako postoji pet EU ciljeva kao strateški okvir za provedbu Kohezijske politike u programskom razdoblju 2021. – 2027., a to su:
- Pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe
- Zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja
- Povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a
- Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava
- Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa
Ministrica je tijekom svog izlaganja govorila i o novoj podijeli Republike Hrvatske na NUTS regije koje će činiti Sjeverna Hrvatska, Panonska Hrvatska, Jadranka Hrvatska i grad Zagreb te je na kraju svog izlaganja pozvala sve župane da se još aktivnije uključe u provedbu i realizaciju projekata.
Tekst: MRRFEU/Vlada RH
Foto: Hina
Pisane vijesti
.JPG?width=750&height=500)