Nakon dviju izvanrednih sjednica, novi saziv Hrvatskog sabora u srijedu je počeo svoju prvu redovnu sjednicu i redovno jesensko zasjedanje.
Ministrici Tramišak su tijekom Aktualnog prijepodneva postavljena tri pitanja.
U ime Kluba nacionalnih manjima, saborski zastupnik Vladimir Bilek pitao je ministricu o Fondu za sufinanciranje provedbe EU projekata.
U svrhu povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj te pridonošenja jačanju konkurentnosti regija i uravnoteženom regionalnom razvoju Ministarstvo od 2015. -2019. godine dodjeljuje sredstva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU kazala je kako je kroz svih pet dosadašnjih javnih poziva za sufinanciranje provedbe EU projekta na regionalnoj i lokalnoj razini na području Republike Hrvatske sufinancirana provedba ukupno
1.235 EU projekata u vrijednosti 942,1 milijuna kuna.
„U razdoblju 2015.-2017. sredstva za ovu namjenu su osiguravana u okviru Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta u skladu sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 1,5 % prihoda od poreza na dohodak, dok se od 2018. sredstva osiguravaju u državnom proračunu na stavci MRRFEU-a“, istaknula je ministrica Tramišak.
Ministrica je rekla i kako je stanje uzrokovano pandemijom virusa COVID-19 u znatnoj mjeri utjecalo na smanjenje priljeva prihoda u državnom proračunu što je imalo za posljedicu smanjenje sredstava na gotovo svim investicijskim proračunskim stavkama, pa tako i na stavci namijenjenoj sufinanciranju provedbe EU projekata.
„S obzirom da je u tijeku priprema rebalansa Državnog proračuna za 2020. godinu, resorno ministarstvo je predložilo povećanje iznosa sredstva za ovu namjenu, a koliko će se dodatnih sredstava moći osigurati za ovu namjenu ovisit će o mogućnostima Državnog proračuna“, naglasila je Tramišak.
Ministrici regionalnoga razvoja i fondova EU pitanje je postavila i zastupnica HDZ-a Danica Baričević koju je zanimalo koliko je sredstava u mandatu Vlade uloženo u hrvatske otoke i jesu li otoci predviđeni u novom višegodišnjem financijskom okviru?
„Ministarstvo regionalnoga razvoja je u okviru različitih programa ulaganja u otoke do kraja kolovoza 2020. uložilo
447,2 milijuna kuna. Govorimo o ulaganjima kroz Program razvoja otoka, Fond za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, Poticanje otočnog gospodarstva, Hrvatski otočni proizvod, Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza te Opskrbu vodom za ljudsku potrošnju na otocima“, navela je ministrica.
Ministrica je naglasila kako je povećana subvencija cijene vode otočnom stanovništvu u količini do najviše 85 m
3 godišnje bez ograničenja mjesečne potrošnje. Prije se subvencioniralo 45 m
3 godišnje uz ograničenje mjesečne potrošnje od 5 m
3 po otočaninu. Ovim se izravno ulaže u 3.991 otočnih kućanstava koja nisu spojena na javne vodoopskrbne sustave a koja ostvaruju pravo na subvenciju subvencioniranu cijenu vode, nastavila je Tramišak.
Povećanjem količine zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni, kao i svim ostalim programima i aktivnostima vezanim za otoke osigurava se ostanak stanovništva na otocima te neposredno dodatno naseljavanje ruralnih područja, demografska obnova kao i dodatno poboljšanje kvalitete i opstanka domicilnog otočnog stanovništva.
„Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ministarstvo nadležno za izradu strateških programskih dokumenata nacionalne razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine u suradnji s Europskom komisijom započelo je neformalni dijalog s Komisijom vezano za programiranje nove generacije programskih dokumenata, te je pristupilo pripremi institucionalnog okvira za njihovu pripremu i postupak izrade. Otoci su jedan od prioriteta razvojne politike Republike Hrvatske, te su kao ključno područje intervencije prepoznati u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine“, naglasila je ministrica Tramišak.
Uz savjetodavnu podršku Svjetske banke, u postupku je izrade Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. kojim se definira provedba ciljeva iz NRS 2030 u upravnom području razvoja otoka. Sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela. NPRO predstavlja osnovu za provedbu novog teritorijalnog pristupa razvoju otoka u novoj financijskoj perspektivi EU čime se otvara mogućnost za ciljanim intervencijama na otocima i još izdašnijem korištenju EU sredstava namijenjenih za otoke.
„Otoci i dalje ostaju u našem fokusu s ciljem ostanka mladih obitelji i dodatnim naseljavanjima na otocima, neposredno će se utjecati i na zaposlenost otočnog stanovništva kao i na cjelokupnu revitalizaciju razvoja“, rekla je ministrica.
U ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a ministrici Tramišak postavio je zastupnik Hrelja koji je pitao o mogućnosti sufinanciranja ugradnje liftova u stambene zgrade. "Postoji li šansa da se projekt realizira", zapitao je.
Tramišak je odgovorila da je do sada propušteno programiranje za ove projekte u razdoblju do 2020. godine no aktivnosti koje se odnose na ugradnju dizala jesu prihvatljive u vidu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija isključivo kao jedna od aktivnosti (u okviru odredbi pojedinih sektorskih poziva za dostavu projektnih prijedloga) i to naravno pod uvjetom da ti pozivi predviđaju takvo ulaganje kao prihvatljivu aktivnost, ali ne kao zaseban poziv s isključivim ciljem ugradnje dizala u (višestambene) zgrade, odnosno objekte.
Što se tiče naredne financijske perspektive, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ministarstvo nadležno za izradu strateških programskih dokumenata nacionalne razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine u suradnji s Europskom komisijom započelo je neformalni dijalog s Komisijom vezano za programiranje nove generacije programskih dokumenata, te je pristupilo pripremi institucionalnog okvira za njihovu pripremu i postupak izrade. U narednom će se razdoblju osnovati radne skupine za programiranje, sastavljene u skladu s načelom partnerstva, koje će u suradnji s nadležnim tijelima identificirati prioritete i konkretna područja u koja će biti moguće ulagati.
Ministrica je navela kako u vidu mogućnosti financiranja liftova u novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2021. – 2027. okvirno postoji potencijal za investiranje u ovo područje kroz Cilj politike 2. - „Zelenija Europa'' i posebni cilj i. „promicanje mjera energetske učinkovitosti“.
Pisane vijesti
