Za sebe će, pak, reći da je više operativac, nego političarka, a iako je diplomirana pravnica, posljednjih se gotovo deset godina specijalizirala za regionalnu politiku i EU fondove. Pred njom je, nesumnjivo, veliki izazov. Hrvatskoj su, naime, idućih godina na raspolaganju čak 22 milijarde eura iz EU, a dvostruko je to više novca nego što je dosad imala na raspolaga nju kroz sve EU fondove.
Je li Vas iznenadilo kada se Vaše ime počelo spominjati u kontekstu ministrice regionalnog razvoja i EU fondova?
Djelomično i jest. Cijeli sam svoj rad posvetila konkretnim projektima u lokalnoj zajednici. Intenzivno, a posebice posljednje dvije i pol godine, koliko sam u Osječko-baranjskoj županiji, radim na konkretnim investicijama, konkretnim razvojnim projektima, i to je bio moj fokus, a manje političko djelovanje. Do prije nekoliko tjedana, nisam o tome ni razmišljala. Velika mi je to čast i odgovornost, a svjesna sam velikih očekivanja. Kada govorimo o EU fondovima, česte su kritike kako povlačimo nedovoljno novca. Kako ćete odgovoriti na njih? Hrvatska je na gotovo 97 posto ugovorenosti sredstava iz fondova, što znači da smo naučili kako raspisivati i provoditi natječaje te ugovarati sredstva. Moramo još više poraditi na verifikaciji troškova. Prvo što planiram napraviti jest odraditi sastanke sa svim tijelima u institucionalnom okviru upravljanja i provedbe EU projektima. Najkvalitetnije svoj posao radi SAFU, jer su iz tog razloga i osnovani. Dodatno ćemo osnažiti posrednička tijela koja se bave verifikacijom, kontroliraju namjenska trošenja sredstava, javnu nabavu i ostale procedure nužne da bi krajnji korisnici dobili sredstva. Konkretno, Zavod za zapošljavanje ima velik opseg svog primarnog posla, oko za pošljavanja, a nametnut mu je i dio oko fondova. Upravljanje fondovima treba više koncentrirati te spojiti pojedine sustave radi veće učinkovitosti.
Kada govorimo o EU fondovima, česte su kritike kako povlačimo nedovoljno novca. Kako ćete odgovoriti na njih?
Hrvatska je na gotovo 97 posto ugovorenosti sredstava iz fondova, što znači da smo naučili kako raspisivati i provoditi natječaje te ugovarati sredstva. Moramo još više poraditi na verifikaciji troškova. Prvo što planiram napraviti jest odraditi sastanke sa svim tijelima u institucionalnom okviru upravljanja i provedbe EU projektima. Najkvalitetnije svoj posao radi SAFU, jer su iz tog razloga i osnovani. Dodatno ćemo osnažiti posrednička tijela koja se bave verifikacijom, kontroliraju namjenska trošenja sredstava, javnu nabavu i ostale procedure nužne da bi krajnji korisnici dobili sredstva. Konkretno, Zavod za zapošljavanje ima velik opseg svog primarnog posla, oko za pošljavanja, a nametnut mu je i dio oko fondova. Upravljanje fondovima treba više koncentrirati te spojiti pojedine sustave radi veće učinkovitosti.
Koji bi se veliki projekti još mogli sufinancirati iz EU, poput pelješkog mosta i zagrebačkog rotora, osobito kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem?
Za cijeli istok Hrvatske to je svakako ulaganje u zdravstveni sustav, konkretno izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. U suradnji s Vladom RH uspjeli smo pokrenuti izradu kompletne studijsko-tehničke projektne dokumentacije za novi KBC koji bi trebao imati oko 135.000 “kvadrata”, dakle dvostruko više nego do sada. Izgradnja se procjenjuje na dvije milijarde kuna. U dosadašnjem programskom razdoblju i fondovima nismo imali mogućnost za izgradnju takvih kapaciteta, no to je sigurno prioritet za sljedeće razdoblje. Europska je komisija spremnija ulagati u zdravstvene sustave, kao i sustave civilne zaštite, jer nas je pandemija koronavirusa osvijestila koliko je to važno. I to ćemo sigurno iskoristiti za područje cijele Republike Hrvatske. Stavit ćemo naglasak na ulaganja u gospodarstvo, a pri tome ne govorim samo o javnoj gospodarskoj infrastrukturi, nego i o više sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu, jačanju njihovih kapaciteta...
Završeni su pregovori o novom europskom proračunu i Instrumentu EU nove generacije. Može li Hrvatska biti zadovoljna dobivenom omotnicom?
Kroz pregovore o instrumentu EU za sljedeće generacije te novom europskom proračunu, Hrvatska je osigurala više od 22 milijarde eura za idućih sedam godina, što je velik uspjeh premijera Plenkovića i cijelog tima koji je mjesecima radio na tome. To je dvostruko više od dostupnih sredstava u prethodnom razdoblju, a odnosi se na dva financijska “bloka” : Višegodišnji financijski okvir - 12,68 milijardi eura i EU nove generacije (Next generation EU) - 9,40 mlrd. Eura. Ovakva snažna omotnica pomoći će brzom gospodarskom oporavku Hrvatske radi krize uzro kovane pandemijom koronavirusa, a to potvrđuje i pravu vrijednost članstva u Europskoj uniji. Odmah počinjemo raditi kako bismo postigli maksimalnu iskorištenost tih sredstava i iskoristili veliku razvojnu šansu za Hrvatsku.
Na što ćemo sredstva usmjeriti? Kada možemo očekivati prva sredstva?
Sredstva iz novog europskog proračuna usmjerit ćemo prvenstveno na područja: Ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj i poljoprivredu, ribarstvo, promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i razvoj, jačanje konkurentnosti gospodarstva i druge sektore. Sredstva iz Instrumenta za oporavak i otpornost usmjerit ćemo na osiguranje likvidnosti malim i srednjim poduzećima, na nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, za održivi razvoj, za investicijske projekte koji potiču gospodarski oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva, investicije u digitalnu transformaciju, zaštitu okoliša, proizvodnju energije i širokopojasni Internet. Primjerice, zbog velike potrebe za sredstvima za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, dio programa EU Next Generation je i zamišljen da te potrebe financira (program React EU), a Hrvatska očekuje prva sredstva upravo iz tog programa.
Koji je najznačajniji EU projekt na kojem ste Vi radili?
Izdvojila bih set projekata energetske obnove, od gotovo 200 milijuna kuna. Riječ je pojedinačno o 54 projekta, i Osječko-baranjska županija je, kao institucija, vodeća po broju takvih projekata u Hrvatskoj. Izdvojila bih i projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita, koji je već prešao 26 milijuna kuna. U sklopu njega završavamo izgradnju nove zgrade Doma zdravlja Našice, a uspješno su odrađeni infrastrukturni radovi po svim domovima zdravlja, isporučena je medicinska oprema, čime smo dosta popravili sustav primarne zdravstvene zaštite u županiji. I dodala bih izgradnju Poduzetničkog inkubatora i akcelatora Antunovac, završenog prošle godine i vrijednog 21,4 milijuna kuna, od kojih je 94 posto sufinanciranje Europske unije.
Općina Antunovac, gdje ste bili zamjenica tadašnjem načelniku Ivanu Anušiću, jedan je od rijetkih primjera doseljavanja i rasta broja stanovnika u našoj zemlji. Što iz tog modela možete “preslikati” i na državnu razinu?
Jedinice lokalne samouprave imaju jako puno ovlasti i nadležnosti, kao država su u malome. Svakako ste nadležni za razvoj naselja, komunalne i gospodarske infrastrukture, rada s mladima, socijalnu skrb stanovništva... S time sam se susrela i dolaskom u Županiju, mijenjaju se možda procedure, ili metode, ali u principu ono što naučite već na toj prvoj stepenici, lako se može primijeniti i dalje.
Može li se uopće zaustaviti taj trend napuštanja sela?
Kvaliteta se života u selima popravlja, imaju svu osnovnu infrastrukturu kao i grad. No, važno je osigurati radna mjesta koja su nekada postojala u selima i čijim se nestankom stvorio veliki jaz pa mladi odlaze, i to u razvijenije gradove na Jadranu, a nažalost i izvan države. Jačanje poljoprivrede i ruralnog razvoja može osigurati zadržavanje mladih, a iz iskustva znam da ih puno želi ostati na selu.
U 29 godina hrvatske samostalnosti, Osijek je dosad imao tek dva ministra, a Split više od 20. Kako biste to komentirali?
Raniji politički procesi i komunikacije prema Zagrebu, gdje se donosi većina odluka, nisu išli u smjeru uključivanja, već regionalizacije, pa i neprijateljstva. Bez tog elementa uključivosti ne može se ni očekivati razvoj, kao ni imati svoje kandidate za ključna mjesta u državi. To se promijenilo dolaskom župana Ivana Anušića i Vlade Andreja Plenkovića, koji znaju koliko je važna sinergija djelovanja svih razina vlasti. Vlada je pokazala spremnost pomoći Slavoniji, uspostavljen je Projekt Slavonija, Baranja, Srijem, kako bi se usmjerilo što više sredstava prema ovom području. Velikim je dijelom u tome i uspio. Sudjelovanje u izvršnoj vlasti na nacionalnoj razini zasigurno će promijeniti stvari još na bolje.
A kako biste ocijenili Projekt Slavonija, Baranja i Srijem? Ivan Anušić je pred unutarstranačke izbore rekao kako bi ga trebalo doraditi...
Fokusirali smo se na ono što je bilo u trenutku moguće, a prvenstveno govorim o fondovima EU i projektima koji semogu realizirati. Međutim, vidimo kako ima i nedostataka, jer kako sam već i rekla, fondovi su davali velike mogućnosti, ali ipak ograničene. Mi znamo da je potreba puno veća ovdje, od toga da je potrebno aktivirati više nacionalnih sredstava, ali i uključenost svih resora – i znanosti, i kulture, i gospodarstva, i poljoprivrede, a u konačnici je tu vrlo važan regionalni razvoj, za dodatni izvor financiranja. No, tu se moraju mijenjati i određeni zakoni, koji su već potaknuti. Nadalje, nacionalna razvojna strategija mora ići brzo u proceduru usvajanja, to je preduvjet da bismo mogli koristiti sredstva iz novog programskog razdoblja od 2021. do 2027. godine, i o njoj ovisi izrada regionalnih planova razvoja po županijama.
Izjavili ste pred izbore kako “žene u politici mogu doprinijeti razvoju društva na svim razinama jer imaju viziju i volju uhvatiti se u koštac sa svim gorućim problemima hrvatskog društva danas”. No, u novi saziv Sabora izabrano ih je 35, od ukupno 151 mjesta. Kako promijeniti taj nezavidan omjer?
To se može postići većom uključenosti žena u politiku puno prije izbora. Dosta žena koje zakorače u politiku jednostavno životni prioriteti ili poslovni afiniteti odvedu u drugom smjeru. Treba pronaći balans privatnog i poslovnog života, i na tome se mora poraditi.
Kako Vi usklađujete privatni život i političku karijeru?
Trenutno je težište na poslovnom životu.
U aktivnu ste politiku zakoračili kao HSP-ovka. Kada ste prešli u HDZ, koji je bio osnovni motiv?
Moj politički put počeo je 2009. godine u HSP-u. Politički svjetonazor kod mene je odredila obitelj, otac Ivan bio je dragovoljac Domovinskog rata i jedan od suosnivača HDZ-a na lokalnoj razini, tako da je u mene utkan sam proces stvaranja hrvatske države. Godinu dana kasnije prešla sam u HDZ, čiji sam član posljednjih deset godina.
Ivan Anušić postao je najprepoznatljivije lice HDZ-a u Osječko-baranjskoj županiji još od vremena Branimira Glavaša. Koja je njegova “tajna”?
Nema tajne. Stvar je u jasnoj viziji i fokusu na razvojne projekte koji će dati konkretne rezultate. Spreman je na suradnju, vrlo uključiv, posebno se posveti mladima i svima daje priliku. Kroz 12 godina, koliko surađujemo, uvijek je fokus upravo na konkretnim rezultatima te uključivosti i spremosti na suradnju sa svima, a ne na politiku samu radi sebe, i to je ono što Slavonci i Baranjci prepoznaju.
Pasionirana ste trkačica. Trčite li na duge staze?
Pa ne, rekreativno trčim pet kilometara, najviše deset, do tri puta tjedno. Razbistrim tako um i napunim se energijom.
Izvor: večernji.hr