Europska komisija je sredinom tjedna predložila golem financijski plan za oporavak članica Europske unije od posljedica pandemije koronavirusa, kojim Hrvatska od 2021. može očekivati dvostruko više europskog novca nego dosad, više od 20 milijardi eura.
Prema riječima predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, plan se sastoji od dva paketa. Prvim paketom, pod nazivom »Nova generacija Europske unije«, članice EU-a trebale bi dobiti 750 milijardi eura financijske pomoći, u obliku nepovratnog novca i kredita.
Drugi paket europskih sredstava za članice bit će redoviti višegodišnji financijski okvir Unije, odnosno novi proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji bi trebao raspolagati s oko 1.100 milijardi eura. Tome treba dodati da je Komisija nedavno usvojila treći, izvanredni paket financijske pomoći u iznosu od 500 milijardi eura.
Kada se sve to zbroji, Europska unija je za oporavak svojih članica, kao i za novi sedmogodišnji proračun, osigurala čak 2.400 milijardi eura, što je dosad najveća financijska intervencija u povijesti EU-a. To je i povod za razgovor s Markom Pavićem, ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Konkretno, na koliko europskog novca može Hrvatska računati iz izvanrednog paketa od 750 milijardi eura?
– U okviru plana oporavka od 750 milijardi eura koji je predstavila predsjednica Europske komisije, iznos koji je naveden da je na raspolaganju Hrvatskoj iznosi nešto više od 10 milijardi eura kroz instrument Nova generacija Europske unije. Od toga je 7,3 milijardi bespovratnih sredstava i 2,69 milijardi eura zajmova.
Plan oporavka
U što će se usmjeravati ova sredstva?
– Plan oporavka potiče gospodarski rast i investicije država EU-a te sanaciju posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. Potpore u okviru ovoga plana oporavka usmjeravat će se kroz tri stupa: prvi koji se tiče potpora državama članicama u oporavku, drugi se odnosi na pokretanje gospodarstva i pomoć privatnim ulaganjima, a treći na učenje lekcija iz krize.
U okviru instrumenta Nova generacija Europske unije od 750 milijardi eura najveći, prvi stup, nazvan Prilagodba EU članica oporavku (Recovery and Resilience Facility) iznosit će 560 milijardi eura u zajmovima. Putem ovoga stupa države će za korištenje sredstava razviti svoje nacionalne planove oporavka usklađene s nacionalnim programom reformi u okviru Europskog semestra.
Saniranje posljedica pandemije
U kojoj je mjeri Hrvatska iskoristila novac iz sadašnjeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, a koliko je sredstava preusmjerila za borbu protiv koronavirusa?
– Hrvatska je do sada ugovorila 95 posto omotnice. Iz ove omotnice smo preraspodjelama unutar operativnih programa osigurali više od 420 milijuna eura za saniranje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. Od tog iznosa, 210 milijuna eura uloženo je u zapošljavanje, 165 milijuna eura za obrtna sredstva gospodarstvu i 50 milijuna eura zdravstvu za nabavu medicinskog materijala.
To znači da će Hrvatska sljedećih sedam godina imati na raspolaganju dvostruko više europskog novca nego u prethodnih sedam godina?
– Ako stavimo u kontekst tih 10 milijardi eura i dobrobiti koje će one imati za Hrvatsku, možemo ih usporediti s financijskom omotnicom za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja iznosi 10,7 milijardi eura, a iz nje smo financirali Pelješki most, zračne luke u Dubrovniku i Splitu, željeznice, zatim aglomeraciju Rijeka u iznosu od 1,7 milijardi kuna, uložili smo i 1,7 milijardi kuna u zdravstvo, 12,6 milijardi u poduzetništvo, 6 milijardi kuna u istraživanje i razvoj, 1,2 milijarde kuna u e-škole. Uz to, osigurali smo 380 milijuna kuna zdravstvu za nabavu zaštitne opreme uslijed pandemije COVID-19 itd.
Sve to je dokaz da EU fondovi razvijaju i mijenjaju Hrvatsku. Kada zbrojimo ovih 10 milijardi eura i sredstva novog višegodišnjeg financijskog okvira, za koji očekujemo da će biti izdašniji od sadašnjeg, iznos koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju u idućih sedam godina penje se na više od 20 milijardi eura, što je više nego dvostruko od iznosa koji imamo sada.
Snaga EU-a
Sljedećih mjeseci članice EU-a trebat će se usuglasiti oko tog prijedloga Ursule von der Leyen. Kako sada stoje stvari, planirana europska pomoć trebala bi članicama pristizati od početka sljedeće godine. Međutim, pomoć za oporavak gospodarstva potrebna je što prije. Postoji li mogućnost da se planirani novac počne koristiti i prije 2021. godine?
– Prema najavama, dio sredstava u okviru 10 milijardi eura plana oporavka moći će se koristiti i ove godine. Unutar plana oporavka postoji instrument REACT-EU koji će služiti za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, a bit će dodatak kohezijskim sredstvima za 2020. godinu i iznosit će 55 milijardi eura za cijeli EU. Taj novac namijenjen je oporavku hrvatskoga gospodarstva u iduće četiri godine.
Koliko vidim, za Hrvatsku je u novom kolaču Europske komisije teškom 750 milijuna eura predviđeno barem dvostruko više novca u usporedbi s udjelom koji naša zemlja ima u bruto domaćem proizvodu Europske unije. Kako to objašnjavate?
– Ukupno, državama članicama Europske unije nalazi se na raspolaganju oko 2.400 milijardi eura. Kolika je snaga EU-a i koliko je dobro da smo članica Europske unije, govori i ovaj plan oporavka. Činjenica da smo zemlja koja predsjeda Vijećem EU-a omogućila nam je da dobijemo puno izdašnija sredstva nego mnoge druge članice EU-a, kada gledamo udio u BDP-u, a to je i osobni uspjeh premijera Plenkovića.
Izvor:
https://www.novilist.hr/vijesti/hrvatska/razgovor-marko-pavic-hrvatska-ce-od-eu-a-dobiti-razmjerno-vise-novca-od-ostalih-drzava/?meta_refresh=true
Pisane vijesti |
EU fondovi
