U emisiji „A sada Vlada“ ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić govorio je o mogućnostima korištenja europskih fondova uslijed pandemije COVID-19, Vladinim mjerama, novim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru Unije.
„Europski fondovi idu dalje, natječaji će ići dalje, javne nabave će ići dalje, obrada zahtjeva za nadoknadom sredstava ide dalje“, naglasio je ministar Pavić dodavši kako su europski fondovi neutralni za proračun odnosno da onoliko koliko je potrošeno se isplaćuje korisnicima nakon provjere, odnosno postupka certificiranja.
Ministar je kazao da je cilj da to razdoblje isplate sredstava bude što kraće, obzirom na pakete gospodarskih mjera koje je Vlada usvojila. Pojasnio je i da je s Ministarstvom financija uspostavljen protok izmjene informacija oko zahtjeva za nadoknadu sredstava kako bi se ona po prioritetima isplaćivala s obzirom na stanje u proračunu.
Na pitanje znači li to da isplata novaca neće biti upitna, ministar je odgovorio da isplata novaca iz europskih sredstava neće biti upitna i da je taj novac potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva. Podsjetio je da je ova Vlada podigla ugovorenost financijske omotnice s 9 na 90 posto, a da je do sada isplaćeno 34 posto sredstava. Aktualna financijska omotnica, poručio je ministar, iznosi 10.7 milijardi eura, a preko 53 milijarde kuna iduće tri godine bit će na raspolaganju trenutačnim korisnicima sredstava fondova Europske unije kao i onima koji će to postati.
Govoreći o mogućnostima relaksiranja korištenja europskih fondova uslijed pandemije COVID-19, ministar je istaknuo da je već sada došlo do stupnja relaksacije budući da je omogućena preraspodjela postojećih sredstava kako bi se ublažile posljedice epidemije korona virusa. Kazao je da je u Hrvatskoj prelocirano oko 400 milijuna eura za nabavku zaštitne opreme, likvidnost malih, srednjih i mikro poduzeća te mjere za zadržavanja radnih mjesta koje su uspostavljene putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koje osiguravaju 4.000 kuna po zaposlenom.
Također, ministar je rekao da je Hrvatska po izdvajanju za gospodarske mjere u udjelu BDP-a, druga država u Europske unije budući da izdvaja oko 9.6% BDP-a te da jedino Malta izdvaja veći udio.
„Htio bi istaknuti da je izmjena EU zakonodavstva omogućila ovako brzu fleksibilnost. U dva tjedna prošla je cijela procedura koja inače traje mjesecima, a Hrvatska je kao zemlja predsjedateljica uspjela uvjeriti druge zemlje da ne daju amandmane kako bi se zakonodavni paket usvojio što brže i kako bi se omogućila fleksibilnost između fondova za pomoć zdravstvenom sustavu, poduzetnicima i obrtnica te za zadržavanje radnih mjesta“, izjavio je ministar dodavši kako smatra da je Europska unija, izuzev početka pandemije kada su zemlje zatvarale granice, sada uhvatila korak i pokazuje solidarnost.
Osvrćući se na pitanje pregovora oko novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije i utjecaja koji će pandemija COVID-19 imati na njegovo definiranje, ministar je kazao da će pandemija svakako imati značajan utjecaj, ali da će se to vidjeti u sljedećim mjesecima. Dodao je da bi Komisija ovoga mjeseca trebala izaći s prijedlogom, da će se o tome raspravljati i u okviru Europskog vijeća koje je već ranije dalo autoritet predsjedniku Europskog vijeća da vodi proces pregovora te da se novom višegodišnjem financijskom okviru razgovara kao o budućem Marshallovom planu za spas europskog gospodarstva.
Upitan mogu li građani Zagreba računati na pomoć Europske unije u saniranju posljedica potresa, ministar je odgovorio da se određenja financijska sredstva putem Fonda solidarnosti Europske unije mogu očekivati, napomenuvši kako tu postoji limit koja svaka država može dobiti te da bi ona za Hrvatsku mogla iznositi oko 250 ili 300 milijuna eura i za konkretne projekte. Pojasnio je da je rok prijave unutar 12 tjedana od potresa te da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja vodi proces priprema prijave, a da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kontakt točka i pomoć prema Europskoj komisiji u tom procesu.
Ministar je u emisiji izjavio da je sada vidljiva vrijednost članstva u Europskoj uniji, budući da je Republika Hrvatska od ulaska Uniju u plusu 25 milijardi kuna, odnosno da je toliko sredstava više uplaćeno u hrvatski proračun, nego što je Hrvatska uplatila u proračun Europske unije, ponovno istaknuvši da će korisnici EU fondova u sljedeće tri godine moći očekivati oko 53 milijarde kuna isplate postojećih sredstava te da se u narednom razdoblju očekuje dogovor oko novog sedmogodišnjeg proračuna Unije i nove financijske omotnice.
„Mi kao Vlada vidimo europska sredstva kao jedan od glavnih motora razvoja ekonomije“, zaključio je.
Foto: HRT
Vijesti iz medija |
EU fondovi
