Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije

Republika Hrvatska 1. siječnja preuzela je šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije.  Po prvi puta od ulaska u Uniju 2013. godine, Hrvatska će voditi rad Vijeća, gradeći suradnju i dogovor među državama članicama u duhu konsenzusa i međusobnog uvažavanja.

Hrvatsko predsjedanje dolazi u vremenu velikih promjena za Europsku uniju, na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa slijedom formiranja novog sastava europskih institucija, kao i izazova koji nosi proces povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
 
Neujednačen gospodarski razvoj, klimatske promjene, pojačane migracije, širenje dezinformacija i rastući populizam neki su od izazova današnjeg svijeta na koje građani s pravom očekuju odgovore. Njih može pružiti samo snažna Europa. U tome je naše jedinstvo naša najveća snaga.

Vodeći se smjernicama novog Strateškog programa Europske unije 2019.–2024. te hrvatskim prioritetima i odrednicama, u skladu s programom Trija Rumunjske, Finske i Hrvatske, Hrvatska pod motom „Snažna Europa u svijetu punom izazova“ pripremila je šestomjesečni program predsjedanja utemeljen na četiri prioriteta:
 
• Europa koja se razvija
• Europa koja povezuje
• Europa koja štiti
• Europa koja je utjecajna.
 
Hrvatsko predsjedništvo će u svom radu također uzeti u obzir prioritete i program rada nove Europske komisije.



„U 29. godini svoje samostalnosti, Hrvatska će prvi puta biti na čelu Europske unije. To je povijesni trenutak za našu zemlju i dolazi kao kruna dosadašnjega europskoga puta, Cijeli taj europski put, kao što znate, nije bio nimalo jednostavan.
 
No, hrvatski je narod, vođen svojim kršćanskim korijenima, tradicijom i kulturom, oduvijek izražavao privrženost i pripadnost europskoj obitelji koja dijeli zajedničke vrijednosti, ciljeve i budućnost.

Zajednici koja je za Hrvatsku, koja ima iskustvo Domovinskoga rata i visoko cijeni mir i suradnju, a prije svega poštuje požrtvovnost hrvatskih branitelja, puno više od jedinstvenoga tržišta od gotovo pola milijarde ljudi.
 
Za nas je Europska unija projekt mira i suradnje. Ona je za nas Hrvate ponajprije prirodan okvir i zajednica slobodnih europskih naroda, zajednica koja daje politički i gospodarski okvir za kvalitetan i siguran život svih hrvatskih građana, zajednica u kojoj se uvažavaju nacionalne manjine“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na predstavljanju prioriteta hrvatskog predsjedanja u listopadu 2019.  u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Vijeće EU-a je institucija koja predstavlja vlade država članica u kojem se nacionalni ministri iz svih zemalja EU-a sastaju kako bi donosili zakone i uskladili politike. U većini slučajeva Vijeće pregovara o zakonodavnim aktima i donosi ih zajedno s Europskim parlamentom putem redovnog zakonodavnog postupka poznatog i kao "suodlučivanje".

Postupkom suodlučivanja koristi se u područjima politike za koja je nadležan samo EU ili su u zajedničkoj nadležnosti EU-a i država članica. U tim slučajevima Vijeće donosi zakone na osnovi prijedloga koje je podnijela Europska komisija.

Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada EU-a u Vijeću.

Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom „trio”. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće baviti u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske.





VIDEOKONFERENCIJA EU MINISTARA I PREDSTAVNIKA DRŽAVA ČLANICA ZADUŽENIH ZA KOHEZIJSKU POLITIKU O INVESTICIJSKOJ INICIJATIVI KAO ODGOVORU NA COVID 19 (CRII)



Na inicijativu ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića u petak 27. ožujka održana je videokonferencija ministara zaduženih za kohezijsku politiku država članica EU na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

Povod videokonferencije bila je razmjena mišljenja ministara i predstavnika država članica o novom  paketu mjera Europske komisije u okviru kohezijske politike pod nazivom Investicijska inicijativa kao odgovor na Covid 19 (CRII) koja je dio koordiniranog europskog odgovora za ublažavanje gospodarskih posljedica koronavirusa.

„S ministrima sam razgovarao o negativnom utjecaju pandemije koronavirusa na naša gospodarstva, tvrtke i radnike te smo razmijenili mišljenja o tome kako bismo na najbolji način iskoristili kohezijska sredstva primjenjujući Investicijsku inicijativu kao odgovor na COVID - 19 u našim zemljama.

Dogovorili smo se da ćemo ići zajedničkim nastojanjima prema Europskoj komisiji i apelirati da se što više preostalih sredstva koja imamo na raspolaganju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova usmjeri na zdravstvo, poduzetništvo, očuvanje radnih mjesta i likvidnost te da ona budu dostupna na što fleksibilniji način i u najkraćem mogućem roku.

Snaga zajednički koordiniranih aktivnosti pomoći će nam da se lakše nosimo s učincima koje će ova kriza imati na naša društva“, poručio je ministar Pavić.


Europska komisija pokrenula je Investicijsku inicijativu kao odgovoru na COVID19 kako bi mobilizirala sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova i brzo odgovorila na rastuće potrebe sektora koji su najizloženiji posljedicama pandemije koronavirusa (zdravstveni sektor, mala i srednja poduzeća te tržište rada). Vlada i resorna ministarstva (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava)  uključeni su intenzivno u tu inicijativu.

Procjena Europske komisije je da se na razini EU, a u okviru ove inicijative, može preusmjeriti 37 milijardi eura sredstava namijenjenih za javne investicije, odnosno neiskorištenih sredstava fondova kohezijske politike EU.

“Ono što je zaključak današnje videokonferencije je da sve zemlje traže dodatnu fleksibilnost za ovih 37 milijardi eura. To nije dodatni novac, nego novac iz naše nacionalne omotnice, ali pomaže osigurati likvidnost financijskog sustava i isto tako nam omogućava da unutar neugovorenih sredstva iz naše omotnice osiguramo sredstva za zdravstveni sustav ili za naše poduzetnike”, izjavio je ministar.

 „Proživljavamo jednu od najozbiljnijih kriza, onu koja ugrožava živote, ali i radna mjesta i blagostanje. Izuzetna vremena traže izuzetne mjere. Europska komisija odmah je predložila neke prilagodbe u kohezijskoj politici kako bi pružila potporu zemljama članicama i njezinim građanima.

Ove prilagodbe omogućit će da se sredstva preusmjere na zdravstvo, malo i srednje poduzetništvo i radnike. Već smo u kontaktu sa zemljama članicama kako bi iskoristile ove mogućnosti. Prema odgovorima koje ćemo od njih dobiti aktivno ćemo raditi na novim neophodnim mjerama.


Slogan kohezijske politike je „nijedan Europljanin neće biti zaboravljen“, a danas je ta solidarnost važnija nego ikada prije.  Ova kriza još jednom pokazuje nužnost dogovora o višegodišnjem proračunu Europske unije 2021. – 2027. kako bismo nastavili s našom podrškom oporavku nakon krize izazvane koronavirusom.  Stoga, još jednom pozivam zemlje članice da  postignu brzi dogovor s Europskim parlamentom o novom proračunu“, rekla je povjerenica Ferreira.

Investicijska inicijativa kao odgovor na Covid 19 (CRII) za cilj ima pomoći i očuvati ekonomije, kompanije i radna mjesta u članicama Unije, mobilizirajući sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su već na raspolaganju državama članicama kako bi se ublažile negativne posljedice pandemije koronavirusa. Ministri su se složili da ta sredstva trebaju biti dostupna na što jednostavniji način, s najmanje dodatnih administrativnih zahtjeva te što prije.

Ministri su također naglasili nužnost donošenja ambicioznog novog proračuna za razdoblje 2021.-2027. kako bi se nastavila potpora umanjivanju negativnih posljedica gospodarske krize koju je proizvela pandemija.