Europska teritorijalna suradnja

Republika Hrvatska već dugi niz godina sudjeluje u programima prekogranične i transnacionalne suradnje, a nakon ulaska u Europsku uniju postala je punopravna članica i programa međuregionalne suradnje. 

Hrvatska sudjeluje u ukupno 13 programa Europske teritorijalne suradnje, dok korisnici s područja Republike Hrvatske mogu sudjelovati u 12 programa jer je jedan program namijenjen isključivo za osnaživanje kapaciteta programskih tijela. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u funkciji je Nacionalnog tijela i Tijela za kontrolu na 11 programa iz Europske teritorijalne suradnje te Upravljačkog tijela za 2 programa prekogranične suradnje, dok je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Nacionalno tijelo na 2 programa.

Kroz sudjelovanje u programima prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje u financijskom razdoblju 2014.-2020., doprinosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Također, ugovoreni projekti doprinose zajedničkom rješavaju izazova koji nadilaze nacionalne granice i omogućuju povezivanje, odnosno sinergiju lokalnih i regionalnih politika s Kohezijskom politikom Europske unije.
 
 
 
Republika Hrvatska predsjedala je od 1. studenoga 2019. do 1. studenoga 2020. godine Strategijom Europske unije za dunavsku regiju koja obuhvaća četrnaest država riječnog sliva: Njemačku (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldovu, Ukrajinu (četiri oblasti: Černivačka, Ivano-Frankivska, Zakarpatska, Odeška), Češku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.

Strategija Europske unije za dunavsku regiju predstavlja strateški okvir za pristup Europske unije dunavskoj regiji koji politikama i investicijama ima direktan utjecaj na živote preko 120 milijuna ljudi.

Hrvatsko predsjedanje Strategijom predstavljalo je značajan događaj za Republiku Hrvatsku koji je doprinio jačanju već kvalitetne suradnje sa zemljama dunavske regije te je potvrdilo ulogu Republike Hrvatske u provedbi ciljeva makroregionalne suradnje.


U Programu hrvatskog predsjedanja istaknuta su tri politička cilja:
  • jačanje uloge regionalnoga razvoja
  • sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike
  • poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Uz to, suradnjom i konzultacijama s ostalim dionicima Strategije u Program hrvatskog predsjedanja obuhvaćeno je i pet tematskih ciljeva:
  • suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
  • zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj
  • unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela
  • civilna zaštita
  • jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave

"Dunavska strategija - 10 godina poslije" bila je središnja tema hrvatskog predsjedanja s ciljem vrednovanja dosadašnjih postignuća, određivanja budućeg smjera razvoja Strategije, kao i utvrđivanja uloge makroregionalne suradnje u odnosu na buduće programsko razdoblje 2021. – 2027.
Uz održani znatan broj sastanaka i aktivnosti, usprkos novonastalim okolnostima uslijed pandemije COVID19, uspješnost provedbe Programa hrvatskog predsjeda mjeri se sljedećim postignućima:

1. usvojen je revidirani Akcijski plan Dunavske strategije – zahvaljujući odlučnosti i zalaganju hrvatskog predsjedavajućeg tima, okončana je dvogodišnja rasprava i postignut konsenzus oko sadržaja Akcijskog plana, koji čini 85 temeljnih aktivnosti u 11 prioritetnih područja.

2. pokrenut je proces povezivanja prioriteta Dunavske strategije s financijskim instrumentima novog programskog razdoblja 2021.-2027. – na inicijativu hrvatskog predsjedništva, pokrenut je proces tzv. embedding–a, tj. uključivanje makroregionalnih prioriteta država sudionica Dunavske strategije u svoje operativne programe kohezijske politike za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

3. pokrenut je proces poticanja sinergije između makroregionalnih strategija – na inicijativu hrvatskog predsjedništva organizirani su sastanci sve četiri makroregionalne strategije EU. Time je stvorena platforma za kontinuiranu razmjenu iskustava i najboljih praksi te definiranje horizontalnih tema koje bi mogle imati dodanu vrijednost za razvoj makroregija.

4. izvršena je izmjena temeljnih dokumenata Strategije, dokumenta o upravljanju Dunavskom strategijom te pravila o postupanju – dokumenta doprinose poboljšanoj komunikaciji, organizaciji i provedbi Dunavske strategije.

5. potican je dijalog na svim razinama s ciljem utvrđivanja funkcionalnih instrumenata za provedbu ključnih prioriteta i strateških projekata Dunavske strategije, ključnih za ujednačeni i održivi razvoj dunavske regije.
Završni događaj jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom je bio 9. Godišnji forum koji je održan 22. listopada 2020. godine. Središnja tema Foruma je bila "Ravnomjerni i održiv regionalni razvoj za prosperitetnu dunavsku regiju".

9. Godišnji forum Strategije EU za dunavsku regiju održan je po prvi puta kao virtualni događaj zbog zdravstvene situacije izazvane COVID-om 19, što je predstavljalo istinski izazov, jer je isti okupio 730 sudionika iz 14 država sudionica Strategije EU za dunavsku regiju, Europske komisije, mjerodavnih ministarstva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, privatnog sektora te brojne druge sudionike.

U okviru Godišnjeg foruma održan je ministarski sastanak ministara nadležnih za provedbu Strategije EU za dunavsku regiju. Sudionici sastanka iskazali su pohvale postignućima tijekom jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanje te je iskazana zajednička predanost nastavku suradnje u Podunavlju. Kao glavni prioriteti u nadolazećem razdoblju istaknuti su ujednačeni i održivi regionalni razvoj kao preduvjet za gospodarski rast i sveopći društveni razvoj regije. Na sastanku je usvojena i zajednička Izjava ministara, koja potvrđuje napredak u uspostavljanju strukture upravljanja i provedbi same Strategije. Održane su i tri tematske rasprave posvećene ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu održivog regionalnog razvoja.