Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske jedan je od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske.
Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske jedan je od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Regionalna politika kao politika ulaganja u budućnost, poticanje stvaranja novih radni mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta, bolje kvalitete života i održivog razvoja, temeljni je dio politika i mjera Ministarstva regionalnoga razvoja.
Vlada Republike Hrvatske, uz ulaganja financirana sredstvima Europske unije, uložila je preko milijardu i pol kuna nacionalnih sredstava za regionalni razvoj odnosno za razvoj otoka, brdsko-planinskih područja i potpomognutih područja. Usvajanjem novih zakona: Zakona o otocima, Zakona o brdsko-planinskim područjima i Zakona o potpomognutim područjima stvoren je novi okvir za dodatni razvoj tih područja.
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske je temeljni propis upravljanja regionalnim razvojem kojim su uređeni:
- ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem
- planski dokumenti politike regionalnog razvoja
- institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem
- ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- način utvrđivanja urbanih područja, potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima
- praćenje, vrednovanje i izvještavanje o provedbi politike regionalnoga razvoja.
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na, partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, strateškom planiranju, udruživanju sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi planskih dokumenata i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na regionalni razvoj, te se sustavno prati i vrednuje. Provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju zemlje koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
Zakonom su kao planski dokumenti politike regionalnoga razvoja propisani Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te strategija razvoja urbanog područja.
U svrhu olakšavanja provedbe Zakona kao i učinkovitije koordinacije politike regionalnog razvoja, uvedena je mogućnost povezivanja županija kroz mehanizam razvojnog sporazuma. Razvojnim sporazumom usklađuju se prioriteti razvoja državne i regionalne razine, utvrđuju strateški projekti i planiraju sredstva za njihovu provedbu, a u njegovu su fokusu prije svega aktivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo. Do sada je Ministarstvo s partnerima na regionalnoj razini potpisalo Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojem se s nacionalne razine priključilo i Ministarstvo poljoprivrede te je u tijeku provedba istog koo sastavnog dijela Projekta Slavonije, Baranje i Srijema.
Zakonom je uređeno ocjenjivanje i razvrstavanje svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvojne skupine na temelju indeksa razvijenosti te način utvrđivanja potpomognutih područja kao područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji se razvoj potrebno dodatno poticati. Potpomognuta područja definirana su na razini jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave.
Nadalje, u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja i posebnosti s kojima se suočavaju otoci i brdsko-planinska područja, kao područja koja se prema svojim prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima izdvajaju od ostalih područja Republike Hrvatske i kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup, ona su Zakonom utvrđena kao područja s razvojnim posebnostima.
Upravljanje razvojem potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima propisano je posebnim zakonima: Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima.
ITU MEHANIZAM
Održivi urbani razvoj u Republici Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja - ITU mehanizma, koji se po prvi puta koristi u Europskoj uniji u razdoblju 2014.-2020. godine te koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa i ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
ITU mehanizam se provodi u osam najvećih urbanih središta - Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru, Slavonskom Brodu, Puli i Karlovcu uključujući i njihove susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu - urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje, za čiju provedbu Republika Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi ima na raspolaganju više od 345.3 milijuna eura.
• 303.351.269,00 EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU,
• 42.000.000,00 EUR- iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog sustava.
Sredstva se dodjeljuju putem javnih poziva koje objavljuju dva nadležna Ministarstva, a namijenjena su za financiranje projekata koji se provode na osam odabranih područja.
• stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike
• omogućavanje razvoja kvalitetne infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora
• rekonstrukciju i unaprjeđenje kulturne baštine u svrhu razvoja turizma
• revitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja
• poboljšanje usluge javnog prijevoza
• obnovu sustava toplinarstva
• mjere zapošljavanja i samozapošljavanja
• mjere borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
• poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama
• unaprjeđenje sustava obrazovanja za odrasle
• modernizaciju ponude strukovnog obrazovanja
Dugoročni cilj projekata financiranih kroz ITU mehanizam je doprinijeti gospodarskom i ekonomskom razvoju Republike Hrvatske i unaprjeđenju kvalitete života hrvatskih građana, posebice razvoju urbanih područja u kojima se provode integrirana teritorijalna ulaganja.
I u novoj financijskoj perspektivi, velika važnost bit će dana razvoju regija i gradova koji izravno i snažno doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu Europske unije te se stoga planira proširenje ITU mehanizma na nova urbana područja.
Nova podjela Republike Hrvatske na statističke regije 2 razine (NUTS 2) - dodatni poticaj regionalnom razvoju
Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, poznata pod akronimom NUTS, je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. NUTS klasifikacija predstavlja i važan alat koji se primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih EU politika, a posebno kod kohezijske politike koja koristi NUTS klasifikaciju kako bi, između ostaloga, utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz fondova Kohezijske politike te politike državnih potpora za utvrđivanje karte regionalnih potpora.
S obzirom da se podjela Republike Hrvatske na dvije NUTS 2 statističke regije (Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sedam priobalnih županija te Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb i trinaest preostalih županija), izvršena 2012. godine, tijekom primjene pokazala neadekvatnom za vođenje regionalne politike, Vlada Republike Hrvatske je početkom 2019. inicirala postupak izmjene podjele Republike Hrvatske na četiri NUTS 2 regije.
Kao glavni nedostatak podjele na dvije NUTS 2 regije istaknut je veliki utjecaj Grada Zagreba na BDP po stanovniku Kontinentalne Hrvatske, što je za posljedicu imalo slabije mogućnosti korištenja regionalnih potpora za sva područja Kontinentalne Hrvatske čiji je BDP po stanovniku znatno niži od onog Grada Zagreba.
Prijedlog izmjene NUTS 2 regija je prihvaćen od strane Europske komisije (Eurostata) te je nova podjela objavljena u Službenom glasniku EU u listopadu 2019. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Prema novoj podjeli četiri NUTS 2 regije u Republici Hrvatskoj su:
- Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju.
- Jadranska Hrvatska koja obuhvaća: Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju
- Grad Zagreb
- Sjeverna Hrvatska koja obuhvaća: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju
Nova NUTS 2 podjela omogućit će:
- najveći mogući stupanj povoljnosti u pogledu pravila dodjele regionalnih potpora
- bolje uvjete za korištenje sredstava Kohezijske politike za veće područje Republike Hrvatske,
- formiranje homogenijih regija u pogledu stupnja razvijenosti i drugih važnih obilježja.
