U svrhu ravnomjernog regionalnog razvoja svih područja Hrvatske Ministarstvo je kao nositelj politike regionalnoga razvoja pripremilo paket zakona usmjerenih na ravnomjerni regionalni razvoj: Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o otocima.
Cilj ovih zakona je osigurati jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima te pridonijeti njihovom ukupnom razvoju u skladu s njihovim posebnostima i načelima održivog razvoja kroz mjere koje su usmjerene na stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva, demografsku revitalizaciju i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
Unutar ovih mjera Ministarstvo kontinuirano provodi programe kojima se potiče održivi razvoj lokalne zajednice ulaganjem u infrastrukturne projekte koje je lokalna zajednica prepoznala kao potrebu i razvojni prioritet, prvenstveno se to odnosi na projekte iz područja društvene, javne, komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture.
Program razvoja brdsko-planinskih područja i Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja
Na održanoj 103. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Odluka o donošenju Programa razvoja brdsko-planinskih područja i Odluka o donošenju Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja.
Program razvoja brdsko-planinskih područja za razdoblje od 2022. do 2025. godine predstavlja akt strateškog planiranja za čiju je provedbu nužna suradnja i podrška svih tijela državne uprave koji u svojim aktivnostima doprinose razvoju brdsko-planinskih područja.
Za razvoj brdsko-planinskih područja tim Programom definirana su tri ključna cilja: povećanje zaposlenosti, demografska revitalizacija i ublažavanje specifičnih geomorfoloških, klimatskih i prometnih ograničenja.
Kako bi se ciljevi uspješno proveli, Program predviđa 10 mjera, dok je indikativna vrijednost planiranog ulaganja 960 milijuna kuna.
Povećanje zaposlenosti ključna je i nužna pretpostavka ekonomske i socijalne revitalizacije, te jačanja fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, kao i povećanja kvalitete života stanovništva. Učinci ostvarenja ovog cilja očekuju se u povećanju ekonomskih, socijalnih, fiskalnih i demografskih kapaciteta brdsko-planinskih područja, te smanjenju regionalne neravnoteže u odnosu na ostala specifična područja Republike Hrvatske.
Demografska revitalizacija usmjerena je na postupno zaustavljanje i okretanje izrazito nepovoljnih demografskih trendova koji su već dulje vremensko razdoblje prisutni na području brdsko-planinskih područja, te su stoga postali glavnim ograničavajućim čimbenikom njihovog budućeg razvoja i osiguravanja društvenog i gospodarskog prosperiteta.
Direktni učinci ublažavanja specifičnih geomorfoloških, klimatskih i prometnih ograničenja očekuju se u području razvoja i unaprjeđenja kvalitete dijela javnih usluga kao što su prometna, komunikacijska, poduzetnička ili komunalna infrastruktura.
Za Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja predviđen je iznos veći od tri milijarde kuna, a iz kojeg proizlaze dva ključna cilja: povećanje zaposlenosti i dohotka i demografska revitalizacija. Za provedbu navedenih ciljeva predviđena provedba sedam mjera.
Uzimajući u obzir izloženost Hrvatske utjecajima klimatskih promjena, radit će se na provođenju javnih politika usmjerenih na očuvanje bioraznolikosti i povećanje prirodnog kapitala, prostornih resursa, osnaživanje niskougljičnog rasta i djelotvorno upravljanje resursima radi smanjivanja rizika za okoliš i povećanja otpornosti na klimatske promjene, te dekarbonizaciju energetskog sustava i obnovu zgrada u cilju postizanja energetske učinkovitosti.
Kada je riječ o demografskim ciljevima, Program omogućava povećanje broja poduzeća i OPG-ova, te broja zaposlenih po pojedinom poslovnom subjektu koji će inicirat pozitivne višestruke učinke u lokalnim zajednicama u smislu povećane produktivnosti, smanjenja fiksnih troškova poslovanja, ali i djelovanja ekonomije razmjera. Takvi procesi rezultirat će povećanjem ekonomsko-socijalnih kapaciteta lokalne zajednice budući da se izravno odražavaju na povećanje raspoloživog dohotka lokalnog stanovništva, a posljedično tome i povećanje njihove potrošnje u lokalnom gospodarstvu.
