Na konferenciji o prvom stupu prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije „Europa koja se razvija“ održanoj danas u Varaždinu ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudjelovao je državni tajnik Velimir Žunac.
Državni tajnik sudjelovao je na panelu „EU fondovi – konkurenta i inovativna Europa“, uz ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata, ministricu poljoprivrede Mariju Vučković i pomoćnika ministra financija Stipu Župana.
Govoreći o tijeku pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru kazao je da se Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za to priprema već gotovo dvije godine jer je cilj Republici Hrvatskoj i njezinim građanima osigurati što više novaca, bilo da je riječ o zajedničkoj poljoprivrednoj politici ili kohezijskoj politici. Naglasio je da Republika Hrvatska po prvi puta ravnopravno sudjeluje u tom postupku. Kazao je da prijedlog Europske komisije obuhvaća prijedloge koje ne idu u prilog Hrvatskoj poput veće stope nacionalnog sufinanciranja i smanjenja razdoblja provedbe projekata s postojećeg tzv. N+3 razdoblja na N+2, istaknuvši kako je to stvar pregovaranja i da Republika Hrvatska u suradnji s drugim državama, Prijateljima kohezije, surađuje po tom pitanju.
Državni tajnik Žunac podsjetio je da je nedavno održana
konferencija u Pragu na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković gdje je poslana jasna poruka da se ujednačen i uravnotežen rast cijele Unije mora nastaviti razvijati i u novom financijskom razdoblju.
Ocijenio je kako je pitanje izlaska Velike Britanije iz Europske unije – Brexit, jedan od najvećih izazova s kojima se Unija susreće.
Odgovarajući na pitanje o korištenju europskih fondova u Hrvatskoj, državni tajnik Žunac napomenuo je kako je vrlo važno promatrati napredak koji je Republika Hrvatska ostvarila u posljednje tri godine. Pojasnio je da je u navedenom razdoblju napravljeno puno, da se je ugovorenost alokacije povećana s 9% na sadašnjih preko 78%. Uz to, naveo je da je korisnicima uplaćeno oko 3,1 milijarda kuna odnosno da se tu Hrvatska približava brojci ugovorenosti od 30%.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da će njezino ministarstvo u sljedećih šest mjeseci imati vrlo odgovornu ulogu te je najavila neke teme.
"Vrlo važno pitanje je zdravlje bilja, sigurnost hrane, bolesti i dobrobit životinja. Naši hrvatski stavovi, što se tiče naše buduće zajedničke poljoprivredne politike, ne smanjenju potpora, da većim potporama za mlade, da generacijskoj obnovi gospodarstva, da okolišno održivoj i prihvatljivoj poljoprivrednoj politici", istaknula je ministrica te ocijenila da teret takve odgovornosti ne bi smjeli nositi samo poljoprivrednici.
Ministar Horvat je rekao kako je Europa koja raste i razvija se prioritetno područje Ministarstva gospodarstva. Smatra da će iduća godina u Hrvatskoj biti još jedna u kojoj ćemo imati uravnotežen državni proračun, u kojoj će padati porezno i administrativno opterećenje, a rasti industrijska proizvodnja, izvoz te investicije.
"Godina u kojoj ćemo imati zaokret u sustavu strukovnog obrazovanja, godina u kojoj ćemo investirati više od 200 milijuna kuna u novi naraštaj hrvatskih majstora, godina u kojoj nećemo improvizirati i eksperimentirati, godina u kojoj će se u Hrvatskoj primjenjivati sve ono što je u Europi već primijenjeno", najavio je ministar Horvat, dodajući da će sve to rezultirati jačim i bržim gospodarskim rastom u Hrvatskoj.
Pomoćnik ministra financija Stipe Župan kao ključni izazov ocijenio je novi zakonodavni ciklus koji čeka plan rada novoizabrane Europske komisije. Izdvojio je i neformalni sastanak ministara financija koji će se za vrijeme predsjedanja održati u Zagrebu, a koji će uz ministre okupiti i guvernere iz zemalja članica.
U drugom panelu „Uravnotežen, održiv i uključiv razvoj Europe“ ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić i državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak razgovarale su o demografskim pitanjima, ulaganjima u zapošljavanje, osnaživanju žena i mladih na tržištu rada, obrazovanju i ulaganjima iz europskih fondova u tim područjima.
Podsjećamo, Republika Hrvatska početkom iduće godine preuzima šestomjesečno
predsjedanje Vijećem Europske unije. Četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije su: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
Tekst: MRRFEU/Hina
Pisane vijesti |
EU fondovi
