Potpisani Ugovor predstavlja drugi dio okvirnog zajma vrijednog ukupno 600 milijuna eura u svrhu osiguranja nacionalnog javnog sufinanciranja projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija
Ministar financija Zdravko Marić i potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac, potpisali su 7. prosinca 2018. godine u Vladi Republike Hrvatske 300 milijuna eura vrijedan Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020.
Za financiranje projekata u javnom i privatnom sektoru Hrvatske, Europska investicijska banka odobrila je do danas sveukupno oko 6,3 milijarde eura. Potpisani Ugovor predstavlja drugi dio okvirnog zajma vrijednog ukupno 600 milijuna eura, odobren Hrvatskoj u prosincu 2014. godine u svrhu osiguranja nacionalnog javnog sufinanciranja projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Projekti koji se sufinanciraju zajmom odnose se na prioritete definirane navedenim Operativnim programom, a uključuju sektore prometa, zaštite okoliša, zdravstva, istraživačku i razvojnu infrastrukturu, zaštitu prirode, socijalnu infrastrukturu, informacijske i komunikacijske tehnologije, urbanu regeneraciju te gospodarenje vodama i otpadom. Ministarstvo financija Ugovorom je određeno kao predstavnik zajmoprimca, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije glavni je partner u provođenju Projekta i komunikaciji s Europskom investicijskom bankom vezano za alokaciju potprojekata te nadzor i izvještavanje. Ovime je osiguran povoljan izvor financiranja uz mogućnost otplate do 25 godina i indikativnu fiksnu kamatnu stopu od 1,7%.
„
Hrvatska vlada cijeni to što je Grupa EIB jedan od najvažnijih partnera u sufinanciranju sredstava EU-a. Ovaj zajam omogućuje nastavak uspješnog sufinanciranja prioritetnih projekata koji se financiraju sredstvima EU-a u Hrvatskoj i potvrđuje nepobitnu predanost Hrvatske vlade poticanju rasta gospodarstva korištenjem sredstava iz fondova EU-a. Riječ je o fleksibilnom, financijski atraktivnom instrumentu koji usto zamjenjuje financiranje iz domaćeg proračuna te omogućuje postizanje navedenih ciljeva. EIB, kao banka EU-a koja dodatno potiče gospodarski i socijalni razvoj EU-a i njegovih država članica, uvijek ima našu potporu. Njegov je važan pozitivan učinak u Hrvatskoj vidljiv u znatnom iznosu zajmova javnom i privatnom sektoru – čak 6,3 milijarde eura“, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Prvi dio zajma, u iznosu od 300 milijuna eura, ugovoren je 2015. godine te je u potpunosti isplaćen Hvatskoj. Tim zajmom sufinancirani su, između ostaloga: projekti vodno-komunalnog sektora za niz aglomeracija u Republici Hrvatskoj (projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na otoku Krku, vodno-komunalni projekti u Vukovaru, Petrinji, Rovinju, Županji, Vodicama i Šibeniku); projekt Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić-Zabok; ulaganja u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu (izgradnja studentskih domova u Virovitici, Vukovaru, Osijeku i Varaždinu, izgradnja te opremanje Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof u sklopu Opće bolnice Varaždin, pilot-projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola). Također je u ožujku ove godine Europskoj investicijskoj banci upućen zahtjev da se putem ovog zajma osigura sufinanciranje projekta Cestovno povezivanje Južne Dalmacije.
"
Izvješća o apsorpciji europskih strukturnih fondova iz studenog ove godine pokazuju povećanje ugovorenih sredstava na 62% i povećanje sredstava isplaćenih korisnicima na 13%. Sredstva iz prvog dijela zajma dodijeljena su projektima u sektorima prometa, zaštite okoliša, zdravstvene i obrazovne infrastrukture, istraživanju i razvoju, i e-uslugama. Kako bismo u potpunosti iskoristili sredstva koja Republika Hrvatska ima na raspolaganju, pred nama je zahtjevan zadatak u kojem je EIB naš dragocjeni partner. Drugi dio zajma neophodan je uspješan nastavak korištenja europskih strukturnih fondova i postizanje ciljeva kohezijske politike, radi ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske“, izjavila je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Pisane vijesti