Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković održao je danas s članovima Vlade radni sastanak na temu korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u ovoj financijskoj perspektivi.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac na konferenciji za medije izvijestila je o stanju iskorištenosti fondova.
Izvijestila je da je na dan 31. 12. 2016. godine na razini svih strukturnih i investicijskih fondova bilo objavljeno natječaja u iznosu od 2,8 milijarde eura, što je 26 posto od ukupno raspoloživih sredstava, odnosno od 10,7 milijardi koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u ovoj financijskoj perspektivi.
„Od tada do danas, dakle samo u ovoj godini, značajno je porastao broj objavljenih natječaja i to sa 2,8 milijardi koliko je ugovoreno ukupno tijekom razdoblja od 2014. do kraja 2016. godine, na 5 milijardi eura, odnosno 47 posto od ukupne alokacije. To sve govori o tome koliko smo ubrzali procedure i na koji smo način pristupili ovoj tematici“, naglasila je ministrica Žalac.
Pojasnila je da porast iznosa objavljenih natječaja od kraja 2016. godine do 31. 10. ove godine iznosi 79 posto, a najveći porast zabilježen je u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, koji iznosi 110 posto.
„U samo 10 mjeseci ove godine objavili smo 118 natječaja putem kojih je korisnicima stavljeno na raspolaganje 22 posto od ukupne alokacije odnosno dodijeljenih EU sredstava Hrvatskoj, odnosno 2,3 milijarde eura“, poručila je ministrica. Dodala je da je do 31. listopada ove godine ugovoreno 3,7
milijarde eura, odnosno 31 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno je 777,1 milijun eura.
U mandatu ove Vlade ugovaranje je poraslo za 232 posto, u odnosu na trogodišnje razdoblje od 2014. do listopada 2016. Najizraženiji rast ugovaranja i projekata postignut je u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Taj rast iznosi 400 posto u odnosu na protekle 3 godine.
Navela je da i plaćanje korisnicima bilježi porast, u odnosu na prethodne tri godine, i to u iznosu od 173 posto, pri čemu ponovno prednjači Operativni program Konkurentnost i kohezija gdje su plaćanja korisnicima porasla za 356 posto.
Zadnja faza provedbe projekata je ovjeravanje izdataka kod Europske komisije, odnosno usvajanje zahtjeva za plaćanje. U lipnju ove godine poslana je prva izjava o izdacima Europskoj komisiji u iznosu od 60,7 milijuna eura, a upravo je danas poslana druga izjava o izdacima u iznosu od 204,5 milijuna eura. Do kraja godine planira se poslati još tri zahtjeva za plaćanje u iznosu od 200 milijuna eura za Operativni program Konkurentnost i kohezija, te jedan zahtjev za plaćanje za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.
Ministrica Žalac najavila je da Vlada planira iskoristiti u cijelosti sredstva namijenjena Hrvatskoj u ovoj financijskoj perspektivi do kraja 2023. godine.
Na novinarski upit jesu li identificirani problemi koji sprječavaju snažnije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, ministrica Gabrijela Žalac odgovorila je da su ključni problemi u ranijim prognozama i programiranju u kojima ova Vlada nije niti sudjelovala.
„Izmjenama Operativnoga programa u sljedećoj godini, pokušat ćemo te probleme ukloniti“, naglasila je i kazala je da je potrebno koncentrirati se na provedbu i olakšavanje procedura krajnjim korisnicima. Ministrica zajedničkim uspjehom smatra osobito važnu međusobnu koordinaciju na razini vlade, kao i suradnju s regionalnim i lokalnim sredinama te svim potencijalnim prijaviteljima.
Što se tiče dijela koji se odnosi na rebalans, ministrica Žalac je rekla da ta sredstva nisu izgubljena za proračun, nego se prelijevaju u sljedeću godinu. Projekti u određenim kvartalima kasne zbog pripreme dokumentacije, pojasnila je ministrica.
„Želimo otkloniti moguće probleme koje bi kasnije projekti, posebice oni veliki, imali u provedbi i zato smo puno govorili o međuresornoj razini“, dodala je, nazvavši sastanak ministara svojevrsnim proširenim Nacionalnim koordinacijskim odborom za fondove.
Istaknula je da Vlada sada, kada su rezultati iskorištenosti EU fondova vidljivi, ima pregovaračku poziciju pa će one projekte za koje je uočeno da možda neće biti pripremljeni u određenom vremenskom roku, nastojati zamijeniti projektima za koje već postoje gotove studije i građevinske dozvole.
Ministrica Žalac navela je da je započeta izrada Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.
„Takva sveobuhvatna strategija nužna je kako bismo novu financijsku perspektivu programirali na temelju stvarnih potreba terena i na vrijeme“, poručila je, dometnuvši da će se sigurno ulagati u gospodarstvo, istraživanje i razvoj, prije svega u ugovaranje poduzetničkih projekata.
Posebno će se koncentrirati, najavila je ministrica, na Projekt Slavonija, jačanje specijalizacije regija u kontekstu gospodarstva i poljoprivrede, kako bi se kroz Europske fondove, prije svega razvilo nerazvijene krajeve Hrvatske, ali i radilo na jačanju onih ključnih sektora koji su u programu ove Vlade istaknuti kao najvažniji.
Pisane vijesti
