U općini Preko na otoku Ugljanu, u subotu 14. listopada 2017. godine, održana je 18. sjednica Otočnog vijeća na kojoj je Ministrica Žalac predstavila Nacrt prijedloga novog Zakona o otocima čije se upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske očekuje u studenom ove godine.
Otočno je vijeće savjetodavno tijelo ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije čiji je zadatak kreiranje savjeta, mišljenja i prijedloga u postupku donošenja akata koji se tiču provođenja mjera i aktivnosti vezanih za ukupni održivi razvoj otoka. Sjednicom Vijeća na Ugljanu predsjedavala je ministrica Žalac uz državnu tajnicu Nikolinu Klaić, pomoćnicu ministrice zaduženu za razvoj otoka, Tajanu Huzak i pomoćnicu za regionalni razvoj Kristinu Bilić.
Na početku sjednice, pomoćnica Huzak predstavila je Nacrt prijedloga izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini te istaknula važnost ulaganja u otočni održivi razvoj i podršku samodostatnosti otoka kroz redefiniranje strateškog opredjeljenja prema otocima i izradu novih instrumenata. Na najznačajnije komponente ulaganja u 2016. godini, a to su prometna povezanost i infrastruktura, osvrnula se državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac.
U okviru druge točke dnevnog reda sjednice, ministrica Žalac članovima je predstavila tekst Nacrta prijedloga novog Zakona o otocima i među ostalim najavila novi pristup definiranju razvijenosti otoka i strateškom planiranju održivog razvoja otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka” te usmjeravanje Zakona prema odrednicama Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka. Uz sve navedeno, novi će Zakon prošiti uporabu Otočne iskaznice koja bi, uz postojeću mjeru povlaštenog prijevoza u pomorskom obalnom linijskom prometu, omogućila uključivanje i svih ostalih mjera koje se odnose na otočno stanovništvo, kao što su subvencioniranje vodoopskrbe, javnog otočnog cestovnog prijevoza i malog gospodarstva.
Ministrica Žalac naglasila je da paralelno s izradom novog indeksa razvijenosti, Ministarstvo uvodi i zasebni indeks razvijenosti koji će se odnositi na otoke „otočni indeks razvijenosti“, upravo radi posebnosti situacije hrvatskih otoka, te dodala: „Budući da prema postojećem indeksu razvijenosti, brojne jedinice lokalne samouprave na otocima nisu u mogućnosti prijavljivati projekte za sufinanciranje sredstvima iz EU fondova, Otočni indeks razvijenosti s uključenim dodatnim pokazateljima razvoja, prikazat će realniji stupanj njihove razvijenosti, što će otvoriti brojne nove mogućnosti financiranja projekata održivog razvoja.“
Na završetku sjednice, predstavljen je i plan poslovanja Uprave za otoke u 2018. godini. Spomenuta Uprava koja je u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osnovana Odlukom Vlade 4. svibnja 2017. godine, prema projekcijama za iduću godinu, otočanima će na raspolaganje staviti oko 140 milijuna kuna iz državnog proračuna kroz niz mjera kao što su financiranje malih kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave, vodoopskrba otoka, poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza, poticanja otočnog gospodarstva kao i promociju tradicionalnog gospodarstva kroz Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ i potpore otočnim udrugama.
Ključna zadaća Uprave za otoke u narednim godinama bit će jačanje suradnje s Upravljačkim tijelima Operativnih programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova u svrhu efikasnog korištenja raspoloživih EU sredstava za projekte na hrvatskim otocima.