Žalac: "Kohezijska politika mora ostati jedan od ključnih stupova proračuna EU i nakon 2020., ali i bolje odražavati specifične potrebe zemalja članica"
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, u srijedu 14. lipnja 2017. godine sudjelovala je na sastanku ministara nadležnih za kohezijsku politiku i gospodarstvo zemalja Višegradske skupine, Bugarske, Hrvatske, Rumunjske i Slovenije koji je bio održan u Varšavi.
Ministrima se na sastanku pridružio i povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günther Oettinger koji se osvrnuo na Višegodišnji financijski okvir nakon 2020. godine i ključne trendove te naglasio da se sve države članice sada moraju usredotočiti na stvaranje koherentnih politika i programa EU kako bi izbjegli njihovo preklapanje i situacije pojave različitih uvjeta financiranja istih ili sličnih projekata. Osim toga, povjerenik je istaknuo i nove izazove s kojima se Europska unija posljednjih godina suočava, a koji zahtjevaju fleksibilnost proračuna Unije i njezinih programa kako bi se uspješno nosila s istima te najavio mogućnost donošenja prijelaznog proračuna koji će se odnositi na kraće razdoblje i pokriti samo sljedećih nekoliko godina nakon 2020. godine, a ne kao do sad svih sedam godina programskog razdoblja. Kohezijsku je politiku povjerenik naveo kao prikladan alat za izgradnju i podupiranje konkurentnosti europskih zemalja i regija, zahvaljujući njezinom integriranom teritorijalnom pristupu i zajedničkoj nadležnosti i Europske komisije i država članica.
Tijekom rasprave s ministrima i povjerenikom, ministrica Žalac je naglasila da: „Iz perspektive Republike Hrvatske, kohezijska politika treba ostati jedan od ključnih stupova proračuna EU nakon 2020. godine, ali je nužno istražiti načine kako bi budući tematski zahtjevi bili fleksibilniji i u skladu sa specifičnim potrebama država članica i regija te samim time bolje odražavali nacionalne okolnosti i izazove kao i izazove Unije u cijelosti.“ Osvrnuvši se na sve češće najave mogućnosti donošenja prijelaznog proračuna koji će se odnositi na kraće razdoblje, ministrica Žalac je istaknula: „Kraće programsko razdoblje moglo bi imati negativan utjecaj na programiranje i djelotvornost politika EU te ograničiti intervencije na one koje se mogu isporučiti samo u uskom vremenskom roku.“
Konačno, svi su se sudionici sastanka složili da bi proračun za sljedeće programsko razdoblje trebao biti više usmjeren na rezultate te da je potrebno redefinirati odnos između Komisije, zemalja članica i njihovih regija, koji bi se trebao temeljiti na povjerenju. Nedostatak povjerenja dovodi do prekomjernog reguliranja, previše detaljnih programskih dokumenata i pretjeranih kontrola.
Pisane vijesti
