Europska komisija povisila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu sa 0,3 na 1,1 posto, potpredsjednik Grčić: Rastu svi ključni parametri, pokazatelji potvrđuju da se Hrvatska oporavlja ubrzano već u ovoj godini, a da u idućoj godini možemo očekivati još bolje rezultate.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar financija Boris Lalovac i ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić dali su izjave u povodu jesenske ekonomske prognoze Europske komisije, u kojoj je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto.
„Europska komisija korigirala je svoje projekcije i potvrdila makroekonomske pokazatelje koje smo mi već nekoliko puta prezentirali, a koji pokazuju da Hrvatska definitivno raste“, uvodno je kazao potpredsjednik Vlade Grčić i dodao da će bruto domaći proizvod u ovoj godini biti bitno bolji nego prošle godine. Naglasio je da rastu svi ključni parametri, jedan od kojih je industrija, koja je prošli mjesec rasla više nego ikad od 2008. godine. Isto tako, napomenuo je potpredsjednik Grčić, u projekcijama Europske komisije istaknuta je i jako dobra turistička sezona, uz što je vezan izvoz roba i usluga, gdje Hrvatska, nakon desetljeća negativnog deficita, bilježi pozitivnu bilancu. „Sve su to pokazatelji koji potvrđuju da se Hrvatska oporavlja ubrzano već u ovoj godini, a da u idućoj godini možemo očekivati još bolje rezultate“, istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Posebno je naglasio „još jedan podatak koji je Komisija prepoznala, prije svega kroz jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i sve bolju poslovnu klimu“, a riječ je o očekivanom rastu investicija u idućoj godini po stopi od čak 2,4 posto. „To je zapravo najbolji dokaz kako nas gledaju izvana, kao zemlju koja ima sve bolju perspektivu i u kojoj će se događati dobre stvari i u idućoj godini“, ustvrdio je potpredsjednik Grčić dodavši još da to pokazuje i indeks poslovne klime koji objavljuje Europska unija. „Hrvatska je prva na toj listi i to je percepcija investitora iz Europske unije u odnosu na Hrvatsku“, zaključno je kazao potpredsjednik Vlade.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić kazao je da je Europska komisija u svom izvješću potvrdila da u Hrvatskoj pada broj nezaposlenih i raste broj zaposlenih. „Mjere koje je ova Vlada provela u protekle tri godine daju rezultate, broj zaposlenih je porastao za 14. 000 od prošle godine, a već skoro godinu dana konstantno bilježimo najnižu nezaposlenost“, rekao je ministar. Dodao je da je cilj Vlade od početka mandata bio porast broja zaposlenih mladih ljudi, da im se omogući ulaz u tržište rada. „Mjerama ove Vlade 84 tisuće mladih je dobilo posao, a preko 30 tisuća je, mjerom pokrenutom u siječnju, dobilo ugovor na neodređeno vrijeme“, nastavio je ministar i dodao da statistike govore da prvi put raste broj ugovora na neodređeno vrijeme, posebno u skupini mladih ljudi, za 7 postotnih poena. „Europska komisija je također korigirala procjene za broj nezaposlenih i nezaposlenih za 1 postotni poen i to je sukladno našim očekivanjima“, rekao je ministar Mrsić i naglasio da te brojke jasno pokazuju da brojka od 100 ili 200 tisuća iseljenih Hrvata ne drži vodu, jer broj zaposlenih korespondira s brojem zaposlenih. „Komisija potvrđuje ono što smo i mi predviđali, Hrvatska ima definitivno pozitivan trend i raste“, zaključio je ministar Mrsić.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je da pozitivne brojke slijedi i stanje financija. Komisija je predviđala deficit od 5,6 posto,a sada su smanjili postotak na 4,9 posto. Kako je još dva mjeseca do kraja godine, ministar je istaknuo da bi, zahvaljujući pozitivnim efektima gospodarskih kretanja, uplati u drugi mirovinski stup i brojim uštedama na rashodovnoj strani, deficit mogao biti i niži, oko 4,5 posto. Što se tiče deficita za iduću godinu, prognoze su smanjene za jedan postotni poen, sa 5,7 na 4,7 posto, a Vlada smatra da će iduće godine biti još niži. Također, prognoze ukazuju na usporavanje rasta javnog duga. Komisija je naglasila da će konverzija kredita u švicarskim francima u eure imati pozitivan utjecaj na potrošnju. „Smatramo da će još snažnije utjecati na potrošnju, jer su to mladi ljudi srednjeg sloja koji su morali veliki dio dohotka davati u rate te će im povećanje dohotka značiti dvije do tri tisuće kuna više u kućnom budžetu, te zato mislimo da će konverzija dati puno jači efekt od prognoziranog“, rekao je ministar financija. „Sve brojke koje slijede pozitivno makroekonomsko okruženje ogledaju se u javnim financijama“, nastavio je ministar i dodao da su prihodi od PDV-a veći za 2,5 milijardi kuna nego prošle godine, a zbog povećane potrošnje milijardu kuna veće trošarine. Deficit po cash metodologiji je 7 i pol milijardi kuna, bio je planiran 12 i pol milijardi, a ministar previđa da će biti još pozitivniji. „Javne financije su stabilne i bit će stabilne, idu u pozitivnom smjeru“, na kraju je rekao ministar Lalovac.
Pisane vijesti
