U sklopu Poslovnoga uzleta u Rijeci gost intervju jedan na jedan bio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Odgovarao je na pitanja Mislava Šimatovića, glavnoga urednika Poslovnog dnevnika.
Na početku su istaknute programske smjernice u koje je za sljedeće četiri godine uvrštena projekcija rasta ulaganja u istraživanje i razvoj. Do sad je ulaganje iznosilo 0,7 posto BDP-a, dok su realna očekivanja rasta na oko 1,4 posto. U Europi taj trend iznosi tri posto, a sve buduće projekcije zasniva na iskustvu iz prošlog mandata. „Nema nerealnih očekivanja i obećanja, podloga budućim akcijama je ono što već jesmo napravili“, kaže Grčić, te nastavlja „Operativni programi i sredstva Unije služe razvojnoj komponentni privatnog i javnog sektora, gdje na raspolaganju stoji 6,5 milijardi kuna direktno iz europskih fondova. Uz sufinanciranje od 30 posto, govorimo o 10 milijardi u konačnici.“ Manje od jedan posto, odnosno 0,7 posto BDP-a, ne podržava gospodarstvo, tvrdi, pojašnjavajući da je udio privatnog sektora i dalje premalen.
Nova financijske perspektive omogućile su, primjerice, ulaganja u turistički sektor kojim se planira sufinanciranje hotelskih i drugih turističkih sadržaja. Općenito, što se turističkog sektora i industrije tiče, 25 velikih hotelskih sadržaja je pokrenuto ili revitalizirano. „Bez kamate od 2 ili 3 posto turizam ne bi mogao ni preživjeti, a posljednje dvije godine bilježi pozitivan trend.“, veli Grčić. Turizam kao izvozni sektor ima veliki potencijal i ministar se apsolutno zalaže za takav pristup. „Prvi put je izvoz roba i usluga prešao uvoz. Raniji problem tuđih proizvoda i usluga doveo je do negativne platne bilance uslijed čega je rastao i javni dug, dok će pozitivna platna bilanca korigirati i inozemni javni dug.
„Rast u turizmu i industriji nije slučajan i nije rezultat globalnog kretanja već prije svega rada ljudi, poduzetnika koji su se odlučili investicijama proširiti kapacitete. Dogodio se preokret gospodarske strukture, danas su vodeći turizam i industrija, a zadatak svake sljedeće Vlade je da taj dobar trend i nastavi“ , kaže Grčić.
Na pitanje na koji se način može potaknuti izvoz, Grčić ističe važnost Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao razvojne i izvozne banke u RH. Osnovna zadaća HBOR-a je poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva, dok su povećanju izvoza doprinijeli i drugi faktori. „Integracija u europsko tržište, otvorenost država većem izvozu roba prvi je razlog rasta. Restrukturiranje gospodarstva i brodogradnje, gdje samo jedan brod za izvoz može podići ukupnu brojku, sljedeći su ključan faktor.“ Strana ulaganja iznosila su oko milijardu eura ove godine, dok HBOR ima ukupni plasman od 80 posto uloženo u investicije. Podržali su financiranje obrtnih sredstava, što je dobar pokazatelj da hrvatsko gospodarstvo ide naprijed. Na pitanje treba li jačati ulogu HBOR-a, ministar u HBOR- u vidi priliku za jačanje plasmana prema gospodarstvu. Kao izlazna banka, HBOR direktno financira i osigurava izvoz, a indirektno podupire sve tvrtke.
„Ljudi vade projekte iz ladica jer osjećaju da se nešto mijenja. Plasmani su dvaput veći u odnosu na prošlu godinu“, pohvalio se Grčić.
Šimatović ga je upitao i koje smanjenje PDV-a koje može dovesti do povećanja potražnje i veće konkurentnosti ili povećanje dohotka građana. „Iako kritičari tvrde kako u političkim programima nema razlike, zapravo je ima, i u ovom je segmentu ogromna.“ osvrnuo se Grčić na predizbornu kampanju. Program HDZ-a u kojem stoji da će u iduće dvije godine smanjiti stopu PDV-a s 25 na 23 posto, a onda u iduće dvije godine s 23 na 20 posto, što znači razliku od blizu 20 milijardi kuna, ministar smatra nerealnim i neodrživim obećanjima.
Realne projekcije i mjere za rast gospodarstva kreću se od dva, zatim tri, pa sve do maksimalno četiri posto. Smanjenje koje predlaže opozicija iziskuje instant rast od minimalno šest posto do 2019. Mi predlažemo korekciju PDV-a u pojedinim sektorima, kao što smo u turizmu već učinili, dok je sad na redu poljoprivreda“, otkriva Grčić. S druge je strane najava smanjenja PDV-a na 13 posto za petnaestak poljoprivrednih proizvoda, koju Grčić smatra sigurnom jer ne predstavlja veliki trošak za državu i proračun. „Ovo je realno provediva mjera koja će povećati konkurentnost˝, tvrdi.
Na pitanje možemo li reći da je rast BDP-a u tri kvartala podigao standard građana, Grčić ocjenjuje kako je rast rezultat snažne promjene trenda u gospodarstvu i ključan faktor na koji računaju i u budućnosti. „U javnom su sektoru plaće porasle četiri posto, no i dalje je riječ o osjetljivoj temi. Neki su to osjetili, dok oni koji nisu našli radno mjesto zasigurno nisu među onima koji uživaju pozitivne promjene. No, parametri pokazuju da ide na bolje jer se ove godine bilježi i brži rast domaćih turista u odnosu na strane, dok su godinu ranije vladali depresija i pesimizam.“
Kad je privatizacija u pitanju Grčić kaže kako je riječ je logičnom putu u koji se država se nema što miješati. „Riješili bismo to odmah i sada, potaknuli privatni sektor i pokrpali određene rupe.
Naravno, strateški te prirodni resursi, poput voda i šuma, kao ni elektro - potencijali ne bi se smjeli privatizirati, i od tog stava nećemo odstupiti“, što je bio uvod i u sljedeće pitanje. Ministar tvrdi kako su u slučaju Imunološkog zavoda nakon pokušaja privatizacije i nemogućnosti pronalaska partnera mjere spašavanja javnim novcem bile nužne. ˝Krvni pripravci krucijalni su za zdravlje građana, a k tome mi imamo i najmanje rizičan krvni materijal u ovom dijelu Europe.“
Ističe kako je smisao osnivanja aglomeracija Rijeke i riječke regije lakše povlačenje sredstava iz fondova EU i tvrdi da ne razumije one koji u ovaj projekt nisu ušli: „Riječ je o apsurdu. Sredstva iz EU fondova iznose 350 milijuna eura za četiri aglomeracije, a imajući na umu i vlastite izvore financiranja - svatko tko je ostao izvan toga je izgubio. Sad krećemo u realizaciju projekata jer vrijeme istječe.“
Od osnovnih učinaka i benefita članstva u EU ističe rast izvoza, izravnih stranih ulaganja, od kojih je država do sad privukla već više od milijardu eura,te mogućnosti korištenja EU fondova.
„Najveća prednost članstva je sigurnost i stabilnost, postali smo dio obitelji zemalja EU i mijenjaju se pogledi na nas. Poslovna klima je bolja, posla ima više i indikativno je da strani investitori Hrvatsku rangiraju na prvo mjesto po očekivanjima. Riječ je o velikoj novoj mogućnosti za investitore iz Unije, i prvi smo na ljestvici po indeksu poslovne klime. Od nas očekuju puno, i mi to, iako smo mala država i tržište, možemo ponuditi“, kaže Grčić.
Na pitanje je li realno gospodarski rast temeljiti na sredstvima europskih fondova, ministar spremno odgovara da jest. Gospodarski rast, po njemu, temelji se jednim dijelom na bazi investicija, a omogućava očuvanje ili otvaranje 10 do 15 tisuća radnih mjesta, jednim dijelom kroz projekte namijenjene turizmu i malom poduzetništvu. „Naša je strategija 80 posto javnih ulaganja iz sredstava poreznih obveznika zamijeniti EU fondovima, čega bi rezultat bila kvalitetna fiskalna konsolidacija“, tvrdi.
I dok lokalna i regionalna uprava smatra kako sustav financiranja iz EU fondova nije dovoljno decentralizirana, uz zamjerku da se Vlada premalo oslanja na partnerstvo s njima, Grčić upozorava na kapacitete takvih jedinica.: „Poneki od njih nemaju dovoljno snažne kapacitete za decentralizaciju, dok razvojne agencije nemaju izjednačenu kvalitetu, i zbog toga nisu još spremni za preuzimanje ozbiljnih projekata.“
U vladinoj strategiji koja je objedinila i štednju i rast, ministar vidi i svoje zasluge. „Rezanje proračuna provedeno je u okvirima koji nisu bili radikalni, makar je Europa predlagala i oštrije poteze. U tome leži ključ našeg gospodarskog rasta“, kaže Grčić. „Da smo rezali u trenutku kad je Hrvatska tonula, što bismo dobili? Samo bi još dublje potonuli. Održali smo osobnu potrošnju, dok socijalna davanja nismo uopće, a plaće smo minimalno smanjili“, kazao je Grčić. Optimističan zbog postignutih rezultata, ministar smatra da će svi koji dođu u budućnosti na vlast baštiniti dobre rezultate ove Vlade. U poticanju osobne potrošnje, investicija i pojačanim korištenjem EU fondova ministar vidi najveći mandatorni uspjeh, dok je rečenicom „Makroekonomija se ne razvija preko noći, već godinama“ potvrdio kako za promjene ipak treba vremena.
Tekst: Poslovni dnevnik
Pisane vijesti
