U sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 311 milijuna eura za projekte povećanja energetske učinkovitosti zgrada.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u srijedu su predstavljene radionice za ravnatelje škola, vrtića i predstavnike lokalne samouprave na kojima se educiraju kako zatražiti i najbolje iskoristiti bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i kako tim novcem obnoviti vrtiće, škole i đačke domove, da bi boravak u njima bio ugodniji, a energetski se troškovi smanjili.
Na radionicama u ministarstvu sudjeluje po 20 prijavljenih iz svih županija koji su se prijavili na dva natječaja vezana uz sufinanciranje obnove javnih odgojno-obrazovnih ustanova. U nepunih mjesec dana otkako su pozivi otvoreni pristiglo je više od 40 prijava.
"Riječ je o dva pilot projekta za energetsku obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koji obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, za koja će natječaji biti trajno otvoreni do 2020.godine odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava", rekla je ministrica graditeljstva
Anka Mrak-Taritaš predstavljajući projekte i radionice za sudionike natječaja za bespovratna sredstva.
Na radionicama se ravnatelji škola i drugih ustanova educiraju kako aplicirati za natječaje, ispuniti obrasce, prikupiti dokumentaciju i napraviti sve što je potrebno kako bi dobili novac i najbolje ga iskoristili za obnovu svojih ustanova. U prvom pilot projektu financira se u 100-postotnom iznosu izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije, od čega 85 posto od ukupno prihvatljivih troškova dolazi uz EU fonda, te 15 posto iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za taj je pilot projekt ukupno osigurano ukupno 4,5 milijuna kuna.
Drugi je projekt vezan uz fizičku provedbu obnove (fasada, podova, krova, prozora i sl.), a tu se bespovratna sredstva dodjeljuju u iznosu od 70 do 95 posto ukupno prihvatljivih troškova, dok se intenzitet iznosa određuje prema indeksu razvijenosti lokalnih jedinica samouprave. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinoj prijavi iznosi 30 tisuća kuna dok je najviši iznos pet milijuna kuna.
"Čak i preostali dio novca, do 30 posto, koji bi trebale same financirati lokalna samouprave kao vlasnici ili osnivači obrazovnih ustanova, također mogu dobiti kvalificirajući se za Fond za sufinanciranje EU projekata i time preostali novac dobiti iz tog fonda, odnosno Ministarstva regionalnog razvoja", pojasnio je potpredsjednik Vlade
Branko Grčić sudjelujući na predstavljanju projekata i radionica.
Najavio je da će se službeni poziv za taj dio sufinanciranja objaviti sredinom kolovoza, ali i da je Hrvatska u punom zamahu otvaranja i brojnih drugih natječaja za jako velika sredstva koja će se uložiti u brojna područja.
"Ovo je prilika koja se ne propušta, to je ogromna šansa za Hrvatsku, šansa za obnovu ustanova, a vrlo brzo će biti aktiviran i drugi dio, za privatne stambene objekte u okviru energetske učinkovitosti", istaknuo je.
Prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, za energetsku učinkovitost zgrada do 2020. godine imamo na raspolaganju 311 milijuna eura iz europskih i strukturnih investicijskih fondova (ESI), odnosno 211 milijuna eura za smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora te 100 milijuna eura za smanjenje potrošnje energije u zgradama stambenog sektora.
Grčić je naveo primjer susjedne Mađarske, koja već sedam ili deset godina koristi ta sredstva, što je vidljivo u njihovim gradovima i mjestima, gdje su stare zgrade obnovljene pa postižu energetske uštede, ali i "izgledaju kao iz bajke". Koristeći sredstva koja su nam dostupna, tako vidim i Hrvatsku za pet, sedam i više godina, kaže Grčić.
Napredak je vidljiv i kod nas, rekao je podsjetivši da smo u prvih šest mjeseci iz svih mogućih programa vezanih za europske fondove i za sredstva iz EU proračuna isplatili 2,8 milijardi kuna dok je u istom razdoblju lani bilo isplaćeno nešto više od milijardu kuna. (Hina)
Pisane vijesti
