Potpredsjednik Grčić: Reforme koje provodimo pretpostavka su gospodarskog oporavka, koji je ostvaren nakon šest godina

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić održao je danas, u Banskim dvorima, konferenciju za medije, na kojoj je govorio o aktualnim gospodarskim pitanjima.

„S obzirom da se ovih dana jako puno komentiralo, diskutiralo i razgovaralo o onome što Vlada radi na području reformi i gdje tu stojimo, što je to objektivno hrvatska budućnost, u razdoblju koje je ispred nas, imao sam potrebu još jednom se osvrnuti na to“. Istaknuo je da je upravo pripremom reformskog paketa, odnosno Programa nacionalnih reformi, kojeg je ocijenio jednim od najsnažnijih, Vlada ponudila odgovore na sva ova pitanja. „U suštini to je odgovor na ono što u reformskom smislu Hrvatsku očekuje u narednom razdoblju i, isto tako, odgovor na ono što je sve hrvatska Vlada u ovom vremenu iza nas napravila“, rekao je potpredsjednik Vlade uvodno.

Podsjetio je da je Hrvatska okončala jednu godinu u Europskom semestru te da je Vlada u toj godini obavila određene reforme, u skladu s osam preporuka Europske komisije. Također, dodao je, broj novih preporuka se smanjuje, te je sada, u novom osvrtu Europske komisije na prijedlog Nacionalnog programa, šest preporuka, što je vrlo slično ostalim zemljama Europske unije. „U šest ključnih preporuka koje smo ove godine imali, mi smo zapravo, nikad bolje pripremili njihovu operativnu provedbu. U tom smislu očekujem da ćemo već do kraja ove godine završiti ovaj Akcijski plan i pripremiti sve pravne akte koji su podloga za spajanje agencija, dakle racionalizaciju agencija i zavoda u Hrvatskoj“. Također je naglasio da do kraja godine očekuje smanjenje parafiskalnih nameta, kao direktnog opterećenja na gospodarstvo i građane, u iznosu od 300 milijuna kuna, uz 410 milijuna koje je Vlada već reducirala prošle godine. „S tim da će se u 2016. godini ta ukupna brojka rasterećenja povećati na milijardu kuna“.

Nadalje, Hrvatska je u fazi pilot projekta baziranog na takozvanom „standard cost modelu“, gdje se ide na rezanje administrativnih opterećenja i procedura za poduzetnike i investitore. Podsjetio je i na mehanizam poticanja dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave, koji bi do kraja godine trebao biti i formalan. Također, potpredsjednik je spomenuo i dio Nacionalnog programa kojemu je cilj na bolji i kvalitetniji način urediti sustav plaća u javnoj upravi, posebno da se uvede sustav nagrađivanja najboljih zaposlenika, što će, zajedno sa sustavom ocjenjivanja, predstavljati jedan značajan napredak u efikasnosti javne uprave.

Što se tiče legislative, jedna preporuka već je potpuno riješena, jer je u drugo čitanje upućen Stečajni zakon, koji sada u sebi sadrži i predstečajnu proceduru, što će bitno ubrzati cijeli proces restrukturiranja preostalog dijela nerestrukturiranog hrvatskog gospodarstva. Nadalje, Zakon o osobnom stečaju bit će dobra podloga za rješavanje privatnog duga, odnosno duga građana. Dug građana i tvrtki veći je od javnog duga i Vlada im želi pomoći da se počnu razduživati.

„Unatoč kritikama, javna poduzeća smo u velikom dijelu restrukturirali. U Hrvatskim željeznicama napravili smo ogromni pomak, tamo je značajno usklađen i broj zaposlenika, i način i uvjeti poslovanja, sa sličnim tvrtkama u susjednim zemljama. Restrukturirali smo HAC, a restrukturiramo i druge javne tvrtke i tvrtke u većinskom državnom vlasništvu“, rekao je potpredsjednik Grčić.

Istaknuo je da je ogroman pomak napravljen i u pravosuđu. „Kad smo došli na mandat, bilo je preko 800 tisuća neriješenih predmeta. U ovom trenutku taj broj je smanjen na ispod 600 tisuća“.
U zdravstvu je uspješno saniran dio dugova, a napravljen je i jasan plan kako zatvoriti neplaćena dugovanja u naredne tri godine. Započet je proces racionalizacije i okrupnjavanja, sve u skladu s Master planom zdravstvenih ustanova.

Potpredsjednik Vlade podsjetio je da je ocjena Hrvatske u prošlom ciklusu Europskog semestra bila osmo mjesto na ljestvici od 28 zemalja po provedbi reformi.

„Sve ovo pretpostavka je onoga što se u Hrvatskoj događa, a to je gospodarski oporavak nakon šest godina“, rekao je potpredsjednik Vlade dodavši kako svi pojedinačni indikatori dostupni u ovom trenutku govore kako bi stopa rasta za prvi kvartal ove godine trebala biti pozitivna. „Time bismo zapravo ispunili onaj formalni uvjet, dva kvartala zaredom pozitivne stope, za izlazak Hrvatske iz recesije“.

Što se tiče povlačenja sredstava iz europskih fondova, potpredsjednik Vlade podsjetio je da je Akcijski plan za bolju apsorpciju utvrđen još u siječnju, u kojem su utvrđena tri ključna pravca za taj posao. To je, prije svega, mogućnost mijenjanja operativnih programa, uključivanje novih projekata u operativne programe, te mogućnost faziranja tih projekata.  Što se tiče prethodne financijske perspektive, Hrvatska je sada na 84 posto ukupno ugovorenog novca, od novca kojeg je imala na raspolaganju, što je izuzetno dobar rezultat. Sada slijedi ugovaranje novca iz iduće financijske perspektive i Hrvatska je među prvim zemljama gdje su uopće otvoreni natječaji u okviru te perspektive.

„Predizborno je vrijeme i svi se trude na neki način omalovažiti rezultate ove Vlade. Međutim, oni su neupitni. Mi ne uživamo u nekakvom samozadovoljstvu, nego radimo dalje istim tempom i istim intenzitetom do kraja mandata jer mislimo da će svaki dan rezultati hrvatske Vlade biti sve vidljiviji u svim područjima“, zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
 

Pisane vijesti | EU fondovi