IPA IV - razvoj ljudskih potencijala
Općenito o programu:
Program IPA komponenta IV podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja, socijalnog uključivanja te jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje, a kao preteča Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund- ESF ) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje
Kroz IPA komponentu IV, za ESF i što bolju apsorpciju sredstava iz tog fonda ne pripremaju se samo državne i javne institucije, već i široki krug potencijalnih korisnika sredstava poput lokalne i područne samouprave, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih.
Ključni okvir za korištenje sredstava je Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007 – 2013, kroz koji je osigurano ukupno 94,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz program IPA.
Ciljevi –prioritetne osi i mjere:
Ciljevi navedenog Operativnog programa podrazumijevaju korištenje raspoloživih financijskih sredstava za:
- očuvanje postojećih te povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta
- privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti povećanjem ulaganja u ljudski kapital
- jačanje socijalnog uključivanja te promicanje prilagodljivosti tvrtki i radnika
- usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i promicanje načela cjeloživotnog učenja
poboljšanje pristup socijalnim uslugama koje doprinose općoj zapošljivosti
Manji dio sredstava namijenjen je pripremi budućih projektnih prijedloga te pomoći odgovornim institucijama u provedbi programa. Navedeni ciljevi usklađeni su sa ciljevima politike Europske unije odnosno sa smjernicama zadanim strategijom Europa 2020.
Operativni program za razvoj ljudskih potencijala sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:
Prioritetna os 1
|
Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada
|
Mjera 1.1.
|
Potpora u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike na tržištu rada
|
Mjera 1.2.
|
Potpora učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje
|
Prioritetna os 2
|
Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada
|
Mjera 2.1.
|
Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa zapošljavanju
|
Mjera 2.2.
|
Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju
|
Mjera 2.3.
|
Razvoj socijalnih usluga za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja
|
Prioritetna os 3
|
Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti
|
Mjera 3.1.
|
Daljnji razvoj hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
|
Mjera 3.2.
|
Jačanje sustava obrazovanja odraslih
|
Mjera 3.3.
|
Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njhovih partnera
|
Prioritetna os 4
|
Tehnička pomoć
|
Mjera 4.1.
|
Priprema projekata
|
Mjera 4.2.
|
Upravljanje Operativnim programom
|
Prioritetna os 5 |
Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje |
Mjera 5.1. |
Promicanje socijalnog dijaloga |
Mjera 5.2 |
Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekomnomski rast i demokratski razvoj |
Operativna struktura
Za upravljanje i provedbu Operativnog programa za Razvoj ljudskih potencijala zadužena je Operativna struktura u čijem je sastavu 7 javnih tijela s različitim ulogama:
Resorna ministarstva:
•
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
•
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
•
Ministarstvo socijalne politike i mladih
•
Ured za udruge Vlade RH
Resorne agencije:
•
Hrvatski zavod za zapošljavanje
•
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
•
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Tijelo zaduženo za prioritete i mjere nadzire provedbu Operativnog programa i ima ključnu ulogu u izrađivanju prioriteta i mjera.
Provedbeno tijelo raspisuje pozive na natječaj i odgovorno je za ugovaranje, nadzor, isplatu te osiguravanje kontrole i kvalitete svih faza projektnog ciklusa.
Kao potencijalnom prijavljivaču i budućem korisniku sredstava, Vaš osnovni kontakt je Provedbeno tijelo.
Bitno je napomenuti da 85 % ukupne financijske alokacije Operativnog programa osigurava EU, a 15% predstavlja nacionalni doprinos.
Korisnici sredstava EU mogu biti svi pravni subjekti (profitnog ili neprofitnog/javnog ili privatnog karaktera) odgovorni za iniciranje i/ili provedbu aktivnosti projekta za koje je raspisan natječaj u svrhu ostvarenja određenog cilja koji je ujedno i sastavni dio politike EU.
Projekt u okviru IPA IV komponente može se odnositi isključivo na prioritet i mjeru Operativnog programa kako je raspisano u pozivu na natječaj. To znači da projekt mora biti usmjeren na razvoj ljudskih potencijala, i to u okviru područja zapošljavanja, edukacije i socijalnog uključivanja.
Ukoliko se projekt ne odnosi na pojedini prioritet ili mjeru Operativnog programa za Razvoj ljudskih potencijala, neće biti prihvatljiv za dodjelu sredstava.
Opis prioriteta, mjera i indikativnih operacija unutar Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala
Prioritet 1. – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada
Politike zapošljavanja u okviru ovog prioriteta trebale bi unaprijediti zapošljivost nezaposlenih i neaktivnih i pružati usluge i osposobljavanje u svrhu potpore njihovom sudjelovanju na tržištu rada te unaprijediti konkurentnost radne snage. S tim ciljem, promicat će se ponuda ciljanih programa izobrazbe koji razvijaju posebne vrste znanja i vještina koje se traže na tržištu rada. Također, pružit će se potpora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za jačanje opsega i sadržaja usluga osposobljavanja i savjetovanja koje bolje odgovaraju određenim zahtjevima hrvatskog gospodarstva. U razvoju takvih usluga, HZZ treba uspostaviti ili nastaviti postojeći razvoj partnerstva između same institucije i predstavnika poduzetnika i radne snage na regionalnoj i lokalnoj razini (više županija).
Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada
Indikativne operacije usredotočit će se na aktivne i preventivne mjere zapošljavanja koje će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje na centralnoj razini te kroz promicanje lokalnih inicijativa putem grant-shema, i to na slijedeći način:
1. razvijajući partnerstva za zapošljavanje na županijskom i među-županijskom nivou kroz
•
provedbe analiza tržišta rada;
•
razrade lokalnih strategija za razvoj ljudskih potencijala ;
•
poduzimanja lokalnih inicijativa za zapošljavanje;
•
razvoj sposobnosti za izradu i artikulaciju projekata u okviru HZZ-a na regionalnoj razini;
2. direktnom darovnicom HZZ-u za pružanje obuke za zapošljavanje namijenjene radnicima koji su u višku, onima kojima prijeti nezaposlenost te dugotrajno nezaposlenima;
3. provedbe shema za dodjelu bespovratnih sredstava u skladu s ciljevima i strategijom HRD OP-a.
Ciljne skupine Nezaposleni (posebno oni u područjima koja zaostaju u razvoju), osobe suočene s opasnošću od nezaposlenosti. U toj skupini većinu će činiti osobe koji ne posjeduju vještine za kojima postoji potražnja i osobe koje rade u industrijskim granama koje gube na važnosti ili koje treba restrukturirati. Oni koji rade na ugovore na određeno vrijeme.
Krajnji korisnik ove mjere bit će Hrvatski zavod za zapošljavanje. Podnositelj zahtjeva koji se može prijaviti za direktnu darovnicu je Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok za bespovratnu pomoć unutar shema za dodjelu bespovratnih sredstava podnositelji zahtjeva mogu biti: NVO-e, regionalni uredi za zapošljavanje, komore, privatne i javne ustanove za obrazovanje, sindikati, udruge poslodavaca, županije, općine, područne i regionalne razvojne agencije, lokalne partnerstva za zapošljavanje, poduzeća.
Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje
Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:
• Razvoj sposobnosti stvaranja usklađenog zakonodavnog okvira za pružanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.
• Potporu radu budućeg Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.
• Osnivanje pilot centra za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u partnerstvu s mjerodavnim službama za potporu poduzetnicima
• Osnivanje tijela u okviru HZZ-a za izobrazbu savjetnika (koji su usmjereni na nezaposlene), savjetodavaca (koji su usmjereni na poslodavce), savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, specijaliziranih savjetnika za skupine u nepovoljnom položaju i stjecanje vještina za druge procese u okviru HZZ-a
• Jačanje analitičke sposobnosti HZZ-a i MINGORP-a i stvaranje povezanosti s akademskom zajednicom u svrhu razvoja istraživanja usmjerenog na politike
• Osmišljavanje i provedba sveobuhvatne strategije informiranja za HZZ koja uzima u obzir dinamične zahtjeve Europske strategije zapošljavanja i odgovarajuće ugrađene smjernice
• Potpora izradi i provedbi naprednih poslovnih procesa u informacijskom sustavu HZZ-a i informatičkih rješenja prilagođenih korisnicima, uključujući nadogradnju informatičke opreme i programske podrške.
• Stvaranje sustava kontrole kvalitete, nadzora, evaluacije i procjene obrazovnih potreba za poslovne procese u okviru HZZ-a
• Poboljšanje usluga koje HZZ pruža poslodavcima
• Razvoj, upravljanje i provedba aktivnih mjera za zapošljavanje od strane HZZ-a
Ciljne skupine i krajnji korisnici Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini; Mjerodavni odjeli MINGORP-a; Agencija za strukovno obrazovanje.
Prioritet 2. – Jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada
Ovaj prioritet podržat će mjere i promicati integraciju u tržište rada skupina u nepovoljnom položaju. U okviru ovog prioriteta, osobama kojima je otežan pristup obrazovanju i tržištu rada pomagat će se pružanjem odgovarajućeg obrazovanja, osposobljavanja i stvaranjem mreža potpore i bolji službi potpore za povećanje njihove opće zapošljivosti.
Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju
Indikativne operacije u okviru ove mjere su sljedeće:
• Razvoj novih međuinstitucionalnih modela i međusektorskih poslovnih rješenja za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju;
• Osposobljavanje zaposlenih (osnovno i napredno) u službama za zapošljavanje i socijalnu skrb za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju;
• Izobrazba i prekvalifikacija skupina u nepovoljnom položaju;
• Izgradnja mreže „Mentori za socijalno uključivanje” (MSU) u privatnom sektoru i organizacijama civilnog društva i osiguravanje institucionalnih uvjeta za njezin djelotvoran rad;
• Provedba shema za dodjelu bespovratnih sredstava koje podupiru zapošljavanje i drugih mjerodavnih usluga za skupine u nepovoljnom položaju koje pružaju javne institucije i nevladine/neprofitne organizacije.
Ciljne skupine Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju, koje mogu uključivati osobe s invaliditetom, osobe s niskim stupnjem obrazovanja, nezaposlene mlade osobe, starije osobe i dugotrajno nezaposlene, žene, osobe koje žive u manje razvijenim regijama, manjinske skupine i druge skupine u nepovoljnom položaju.
Krajnji korisnici bit će Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice za socijalnu skrb u županijama, centri za socijalnu skrb i Hrvatski zavod za zapošljavanje (središnja i područne službe za zapošljavanje).
Podnositelji zahtjeva/partneri koji se mogu prijaviti za bespovratnu pomoć uključuju: neprofitne NVO-e, privatne/javne ustanove, privatna poduzeća koje djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini, lokalne i regionalne vlasti, područne/općinske razvojne agencije i centri za potporu SME-ima/tehnološki inkubatori.
Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju
Glavne vrste operacija
• Potpora osmišljavanju i provedbi obrazovnih programa koji su posebno ciljani na skupine u nepovoljnom položaju (uključujući unaprjeđenje institucija i opreme ako je potrebno),
• Izgradnja sposobnosti obrazovnih stručnjaka za pružanje novih usluga osobama u nepovoljnom položaju, u prvom redu u sektoru SOO-a,
• Operacije namjenjene integraciji studenata koji pripadaju grupama u nepovoljnom položaju.
Ciljne skupine Oni koji su u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju ili tijekom obrazovanja, uključujući osobe s posebnim obrazovnim potrebama (uključujući osobe koje su napustile osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje, stanovnike regija koje zaostaju u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine).
Krajnji korisnici Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) kao ključna institucija na nacionalnoj razini koja je odgovorna za cjelokupno politiku i koordinaciju reformskih aktivnosti u području obrazovanja. Lista podnositelja zahtjeva za ove operacije koje se provode kao bespovratna sredstva uključuje ustanove predškolskog obrazovanja, osnovne i srednje škole, ustanove višeg obrazovanja, NVO i organizacije mladih, poduzeća, centre za obrazovanje i rehabilitaciju studenata s invaliditetom, urede državne uprave na regionalnoj (općinskoj) razini, gradske i administrativne urede za obrazovanje.
Mjera 2.3. Razvoj socijalnih usluga za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja
Glavne vrste operacija
Operacije će poduprijeti sektor socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije i razvoj učinkovitijih socijalnih usluga. Operacije koje će se provoditi dodjelom bespovratnih sredstava provodit će daljnji razvoj socijalnih usluga namijenjene grupama u nepovoljnom položaju i projektima koji će podupirati pomirenje i ravnotežu radnog statusa i obiteljskog života u obiteljima s uzdržavanim članovima obitelji.
Ciljne grupe su grupe u nepovoljnom položaju, članovi obitelji koji se brinu o uzdržavanim članovima obitelji, zaposlenici ustanova za socijalnu skrb, županijskih i općinskih centara za socijalnu skrb te OCD koje pružaju socijalne usluge.
Krajnji korisnik je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Prihvatljivi podnositelji zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava su NVO, ne-profitne organizacije, javne i privatne ustanove, privatna poduzeća, lokalna i regionalna vlast koja ima iskustvo u pružanju usluga u području socijalnog uključivanja.
Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti
Prioritet 3 postupno će se usredotočiti na stvaranje bolje povezanosti između akademskog sektora i poduzeća na način da studenti steknu vještine koje će ih bolje pripremiti za poslovni svijet te provoditi istraživanja koja promiču gospodarski i socijalni razvoj i koja privlače financijsku potporu izvana. Ovim prioritetom želi se povećati važnost početnog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada. Podržat će se provedba načela i prakse cjeloživotnog učenja i u tom će se kontekstu pružiti pomoć trajnom obrazovanju i usavršavanju. Također, ovaj prioritet podržat će osnivanje nacionalne mreže za priznavanje stručnih kvalifikacija (Hrvatski kvalifikacijski okvir) u skladu sa zahtjevima EU-a.
Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO-a)
Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:
• Potporu uvođenju sustavnog postupka ocjenjivanja HKO-a od strane stručnjaka zajedničkim sudjelovanjem nacionalnih stručnjaka i stručnjaka iz država članica EU-a i osiguravanje redovnog uvođenja mjerodavnih izmjena (postupak, neposredni rezultati),
• Uspostavu okvira za pokusno ispitivanje određenih elemenata HKO-a obraćajući pozornost na posebne potrebe nacionalnih dionika i sektora,
• Daljnja unaprjeđenja u postupku konzultacija o HKO-u i uvođenja HKO-a na regionalnoj/nacionalnoj razini i s tim povezane kampanje za podizanje svijesti/izgradnju sposobnosti,
• Ciljanu potporu trajnom razvoju Sektorskih vijeća za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO), metodologiji za razvoj kvalifikacija i okvirnih nastavnih programa i daljnjim intervencijama u nastavni program u odabranim skupinama zanimanja.
• Potporu osmišljavanju i provedbi Koncepta za inovacije u SOO-u u odnosu na tekuće inicijative koje će provoditi ustanove za SOO na regionalnoj i lokalnoj razini,
• Pokusno ispitivanje Koncepta za inovacije u SOO-u utvrđivanjem i odabirom glavne mreže srednjih škola koje služe kao model za SOO,
• Potporu institucionalnom razvoju i razvoju politika u području kontrole kvalitete SOO-a,
• Daljnja izgradnja sposobnosti zaposlenih u srednjim strukovnim školama i drugih ključnih praktičara i dionika,
• Uvođenje i provedba poduzetničkih pedagoških metoda podučavanja i sadržaja usmjerenih za studente u nastavne programe SOO-a,
• Daljnja unaprjeđenja Informacijskog sustava za upravljanje strukovnim obrazovanjem (VETIS) i sustavne razmjene iskustava i informacija o kontroli kvalitete SOO-a,
• Uspostavu/učvršćivanje partnerstava između srednjih strukovnih škola i gospodarskih/socijalnih dionika na lokalnoj i regionalnoj razini,
• Promicanje reformi u visokom obrazovanju,
• Razvoj novih programa za SOO u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada,
• Provedba Nacionalnog nastavnog programa za predškolsko, osnovno obvezno i srednjoškolsko obrazovanje.
Ciljne skupine Nastavnici, zaposlenici koji nisu nastavnici i studenti u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama, predavači uključeni u praktičnu izobrazbu (uključujući sheme šegrtovanja) u trgovačkim društvima, tijela HKO-a/svi drugi mjerodavni dionici uključeni u sveukupni razvoj HKO-a, predstavnici onih koji održavaju ustanove za SOO, predstavnici poslodavaca i sindikata, mjerodavni dužnosnici MZOS-a i ASOOO-a.
Krajnji korisnici Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i obrazovne ustanove, ustanove za SOO i ASOOO. Lista podnositelja zahtjeva za operacije koje se provode kao bespovratna sredstva uključuje obrazovne ustanove na svim razinama, uključujući pružatelje neslužbenog obrazovanja, ustanove za SOO i ASOOO.
Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih
Indikativne operacije u okviru ove mjere uključuju:
• Razvoj institucionalnog okvira za lokalne centre/tijela za poduzetničke i druge vještine;
• Izgradnja osnovnih sposobnosti odabranih lokalnih centara/institucija;
• Nabava opreme za odabrane lokalne centre/institucije;
• Sveobuhvatni razvoj programa za razvoj osnovnih sposobnosti u skladu s Referentnim okvirom EU-a za ključne sposobnosti;
• Daljnji razvoj postojećih i izrada/provedba novih nastavnih metoda i nastavnih vještina, prilagođavanje nastavnih programa i usavršavanje znanja o izradi i provedbi projekata za promicanje obrazovanje odraslih.
Ciljne skupine Odrasli učenici, nastavnici i predavači u ustanovama za obrazovanje odraslih, na veleučilištima i ustanovama za visokoškolsko obrazovanje, rukovoditelji u obrazovnim ustanovama, lokalna vlast i područne/lokalne službe HZZ-a.
Krajnji korisnici Ustanove koje pružaju obrazovanje odraslih, nevladine organizacije koje djeluju u području obrazovanja odraslih, veleučilišta i ustanove za visokoškolsko obrazovanje, MZOS i obrazovne ustanove.
Mjera 3.3. Jačanje kvalitete i učinkovitosti institucija odgovornih za obrazovanje i osposobljavanje
Indikativna operacije u okviru ove mjere:
• Razvoj Nacionalnog informacijskog sistema,
• Jačanje kapaciteta obrazovnih institucija odgovornih za kreiranje politika u reformi obrazovanja,
• Preispitivanje sadašnjih odgovornosti obrazovnih agencija i posebnih preporuka koje odražavaju sve veće zahtjeve hrvatskog obrazovnog sustava,
• Potpora organizacijskim i upravljačkim aktivnostima obrazovnih agencija i ustanova u osmišljavanju i pripremi priručnika, operativnih postupaka, smjernica, kontrolnih lista i predložaka;
• Potpora obrazovnim agencijama u razradi srednjoročnih planova za funkciju istraživanja i analize,
• Razrada programa međunarodnog partnerstva i Akcijskog plana za: planiranje unutarnjeg razvoja, odlučivanje, pripremu i sufinanciranje projekata, itd.,
• Uspostava sustava izobrazbe za zaposlenike u obrazovnim agencijama i mjerodavnih zaposlenika drugih ključnih institucija,
• Razvoj i uspostava baze podataka za upravljanje i potporu stručnom usavršavanja učitelja
Ciljne skupine Nastavno osoblje, zaposlenici ustanova odgovornih za izradu i provedbu obrazovnih politika, obrazovnih agencija, administrativno osoblje u visokom obrazovanju i zaposlenici koji nisu nastavno osoblje
Krajnji korisnici MZOS, obrazovne institucije i agencije.
Prioritet 4 – Tehnička pomoć
Prioritet 4 usmjerit će pomoć na pripremu liste projekata i aktivnosti vezane uz sposobnosti programa koje su izravno povezane s provedbom RLJP OP-a (tj. podržati aktivnosti pripreme, upravljanja, nadzora, administrativne potpore, informiranja, evaluacije i kontrole programa te pripremne aktivnosti u svrhu budućeg upravljanja europskim strukturnim fondovima). Uključivat će dodatne troškove koji ne čine dio tradicionalnih operativnih troškova hrvatske državne uprave (npr. informiranje i promidžbu; razvoj pokazatelja za nadzor i Sustava upravljanja informacijama o EU fondovima te, angažman vanjskih, neovisnih stručnjaka za evaluaciju tijekom provedbe programa).
Mjera 4.1. Priprema projekata
Indikativne operacije
• Potpora krajnjim korisnicima u pripremi natječajne dokumentacije za ugovore o pružanju usluga i nabavi
• Potpora provedbenim tijelima u pripremi smjernica za potencijale tražitelje pomoći
• Potpora potencijalnim tražiteljima bespovratnih sredstava u pripremi prijava i pružanju informacija o projektnom upravljanju
Ciljne skupine Zaposlenici u: Ustanovama za SOO i lokalnoj vlasti (kao vlasnici takvih ustanova); centrima za socijalnu skrb; lokalnim partnerstvima za zapošljavanje; neprofitnim privatnim/javnim ustanovama koje djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini; regionalnim/općinskim razvojnim agencijama i tehnološkim inkubatorima; strukovnim školama i ustanovama za obrazovanje odraslih; posrednicima u zapošljavanju, neprofitnim organizacijama; otvorenim sveučilištima; predstavnicima poslodavaca i sindikata; državnim osnovnim školama; tijelima lokalne vlasti i njihovim institucijama; nevladinim/neprofitnim organizacijama i njihovim institucijama; KRMS, MZOS i MSPM kao krajnji korisnici ugovora o pružanju usluga/nabavi roba; HZZ i ASOOO kao provedbena tijela – u odnosu na organizaciju shema za dodjelu bespovratnih sredstava
Krajnji korisnici Krajnji korisnici ove mjere su institucije koje zapošljavanju one zaposlenike koji su navedeni pod ciljnim skupinama.
Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti
Glavne vrste operacija
• Potpora hrvatskom upravljanju OP-om vezano uz bilo koji vid upravljanja, nadzora, evaluacije i kontrole, uključujući upravljanje shemama za dodjelu bespovratnih sredstava i javnim nabavama;
• Priprema i provedba aktivnosti informiranja i promidžbe;
• Potpora razradi sektorskih studija i master planova;
• Potpora (uključujući savjete i izobrazbu) socijalnim i gospodarskim partnerima, korisnicima i civilnom društvu za razvoj i provedbu mjera (uključujući sheme za dodjelu bespovratnih sredstava) u određenim sektorima.
• Pružanje usluga usmenog i pismenog prevođenja;
• Sufinanciranje troškova plaća zaposlenih.
Ciljne skupine Djelatnici u sljedećim tijelima: MRMS, Središnja služba HZZ-a, područne službe HZZ-a, ASOOO, MZOS, MSPM, Županije – jedinice za socijalnu skrb, Agenciji za odgoj i obrazovanje, ARPA, članovi Nadzornih odbora, odbori za odabir projekata, Državni zavod za statistiku, MRRFEU.
Krajnji korisnici Krajnji korisnici ove mjere su institucije na nacionalnoj razini koje zapošljavanju zaposlenike navedene pod ciljnim skupinama.
Prioritet 5 - Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje
Mjera 5.1 Promicanje socijalnog dijaloga
Indikativne operacije
• Jačanje analitičkih kapaciteta za kvalitetan socijalni dijalog
• Povećanje osviještenosti i obrazovne akcije
• Aktivnosti jačanja kapaciteta soc.partnera
Ciljne skupine
Sindikati i udruge sindikata, udruge poslodavaca, državne institucije i miriteljska organizacije aktivna u području mirnog rješavanja radnih sporova
Mjera 5.2 Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekomnomski rast i demokratski razvoj
Indikativne operacije
• Programe zagovaranja i motiviranja
• Volontiranje radi jačanja gospodarske i društvene kohezije
• Potpora regionalnim strukturama važnim za razvoj i suradnju sa OCD
Ciljne skupine
Društveno ranjive skupine, kao što su osobe s invaliditetom, ovisnici i žrtve obiteljskog nasilja, djeca, starije osobe, dugoročno nezaposleni, druge manjinske skupine i one u nepovoljnom položaju
Kako se dodjeljuje IPA?
IPA se dodjeljuje putem četiri vrste ugovora: ugovor o uslugama, grant sheme (dodjela bespovratnih sredstava), ugovor o nabavi roba i ugovor o radovima.
Program IPA se provodi putem niza procedura koje su zadane PRAG-om (eng. Practical Guide for External Aid - Praktični vodič za vanjsku pomoć). PRAG je radni alat koji objašnjava ugovaračke procedure primjenjive na svu vanjsku pomoć financiranu iz proračuna Europske Zajednice i Europskog razvojnog fonda.
PRAG također nudi predloške za sve korake upravljanja Operativnim programom, primjerice:
• modeli Upute za podnositelje (eng. Guidelines for Applicants)
• modeli prijavnih obrazaca
• modeli izvješća
• modeli dopisa itd.