Sredstva iz programa pomoći Europske Unije namijenjena jačanju regionalne konkurentnosti usmjerena su u pretpristupnom razdoblju prvenstveno na ulaganje u poslovnu infrastrukturu, poboljšanje poslovne klime te prijenos tehnologije.
Nakon stupanja u članstvo, opseg mogućih ulaganja značajno će se proširiti te će između ostaloga uključivati i ulaganja u infrastrukturu u sektoru obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, turizma i slično, a kao posebno važno, omogućit će i izravna ulaganja nepovratnih sredstava u malo i srednje poduzetništvo.
Europska Unija ima 27 država članica i 271 regiju. Socijalne i gospodarske razlike između navedenih regija su značajne i svaka četvrta ima bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 75% prosjeka svih 27 članica EU.
EU je uvidjela potrebu smanjenja navedenih nejednakosti te jačanja konkuretnosti svih svojih regija, kako bi kao cjelina, Unija ostala konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se općenito mogla uspješno nositi sa svim izazovima 21. stoljeća, kao što je primjerice potreba za inovacijama i brzim usvajanjem novih tehnologija.
Pojam konkurentnosti time se sve više proširuje i na regionalnu razinu. Konkurentna regija je ona regija koja uspijeva privući i zadržati uspješne tvrtke i povećati životni standard svojih stanovnika. Kvalitetna radna snaga i ulaganja biraju upravo one regije koje se smatraju konkuretnima.
Dok se u prošlosti nastojala postići veća konkurentnost regija privlačenjem međunarodno konkurentnih tvrtki, isto se pokazalo tek djelomično uspješnom strategijom te novi pristup regionalnom razvoju naglašava razvoj konkurentnosti domaćih tvrtki i podupire iskoristivost svih vrsta resursa u pojedinoj regiji.
Programi EU za poticanje konkurentnosti pomažu regijama predvidjeti i pokrenuti gospodarske promjene poticanjem inovativnosti, razvoja društva znanja, poduzetništva, zaštite okoliša i poboljšanja pristupa svemu navedenome.
Tako je jedan od glavna tri cilja za čije su ispunjenje predodređena sredstva iz fondova Europske Unije poticanje i jačanje regionalne konkurentnosti u svim regijama Unije, kao i u regijama država kandidatkinja pa time i u Hrvatskoj.
Ulaganja u području regionalne konkurentnosti danas su financirana kroz program IPA, komponentu IIIc, odnosno za razdoblje od 2007. godine pa sve do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, nakon čega će financiranje biti omogućeno kroz
Strukturne fondove, odnosno
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR). Međutim, cijeli niz projekata s ciljem jačanja regionalne konkurentnosti je i do sada bio financiran i to kroz program CARDS od 2001. do 2004. godine te kroz program Phare 2005. i 2006. godine.
Osim pretpristupnih fondova, postoji u ovom području i nekoliko Programa zajednica koji su otvoreni i dostupni hrvatskim korisnicima.
U ovom trenutku su hrvatskim korisnicima otvoreni Programi zajednica
CIP,
FP7 i drugi.
Danas je osnovni okvir za korištenje sredstava Europske Unije u području regionalne konkurentnosti IPA Operativni program „Regionalna konkurentnost“. To je ključni strateški dokument za ovo područje kojim se određuje način na koji će biti utrošena predviđena sredstva. Operativni program utvrđuje jasne prioritete, ključna područja intervencije ali i konkretne aktivnosti pomoću kojih će se ostvariti zadani ciljevi.
Zadani ciljevi su sljedeći:
- uklanjanje razvojnih poteškoća u slabije razvijenim regijama,
- mjere jačanja gospodarske konkurentnost,
- osiguravanje modernog i odgovarajućeg okvira za suradnju poslovnog sektora i akademske zajednice,
- stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima
Operativna struktura sastavljena je od sljedećih tijela:
-
Ministarstvo gospodarstva (MGO).
-
Ministarstvo poduzetništva i obrta (MPO),
-
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU),
-
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS)
-
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU)
