Korištenjem III i IV komponente programa IPA (Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala), Republika Hrvatska se priprema za upravljanje financijskim instrumentima koji će joj biti dostupni nakon stjecanja statusa države članice Europske Unije, odnosno strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom. Namjena tih fondova je s jedne strane poduprijeti gospodarski rast kako bi se dostigla veća konkurentnost na globalnoj razini, a s druge strane pomoći napredak područja koja se suočavaju s razvojnim poteškoćama.
Program IPA III - Regionalni razvoj
Ova komponenta programa IPA podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ova sastavnica predstavlja nastavak programa ISPA i komponente gospodarske i socijalne kohezije programa Phare te predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja.
Korištenje sredstava unutar komponente III programa IPA temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti. Sukladno sektorskim prioritetima u okviru Operativnih programa potrebno je identificirati prioritete i specifične mjere te financijska sredstva namijenjena za njihovu provedbu.
Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica.
Program IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala
Ova komponenta programa IPA podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalno uključivanje, kao preteča Europskog Socijalnog Fonda (eng. ESF), financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala će identificirati mjere sukladno sektorskim prioritetima.
Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge.
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (dalje: Ured) s ostalim tijelima državne uprave izradio je krovni strateški dokument za korištenje III i IV komponente programa IPA, odnosno pojedinačnih Operativnih programa u spomenutim komponentama, Okvir za usklađenost strategija (dalje: OUS) 2007. - 2013.
OUS sadrži kratku analizu sektora i tematskih prioriteta u područjima regionalnog razvoja i razvoja ljudskih potencijala za čiju provedbu Hrvatska planira iskoristiti financijska sredstva programa IPA, sukladno odgovarajućim nacionalnim razvojnim ciljevima i prioritetima Zajednice. U dokumentu su također predstavljene osnovne odrednice i prioriteti Operativnih programa za zaštitu okoliša, promet, regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskih potencijala te indikativna raspodjela financijskih sredstava u nadolazećem trogodišnjem razdoblju.
Proces pripreme
Ured je, od studenog 2005. godine započeo koordinaciju pripreme izrade OUS-a, u suradnji s tijelima državne uprave koja su nadležna za područja politika važna za ovaj strateški dokument. Vlada RH također je osnovala Koordinacijsku skupinu za OUS (KS OUS) sa zadatkom da nadzire pripremu Okvira za usklađenost strategija.
Koordinacijska skupina za OUS uključivala je više predstavnika iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Središnjeg državni ured za e-Hrvatsku kao i predstavnike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca. Proces izrade ovog dokumenta odvijao se u redovitim konzultacijama sa službama Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku i Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti) budući da podliježe njihovoj suglasnosti.
Okvir za usklađenost strategija usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 25. svibnja 2007. godine, a Europska komisija je na njega dala suglasnost 18. lipnja 2007. godine.
