Cilj svake panel rasprave bio je upoznati sve relevantne partnere s procesom programiranja za financijsko razdoblje EU 2014-2020 te raspraviti ključna područja za financiranje u spomenutom razdoblju.
Na godišnjoj konferenciji održano je šest stručnih panela na kojima su uvodne prezentacije održali predstavnici tematskih radnih skupina. Slijedila je rasprava uvaženih stručnjaka za pojedina područja, te pitanja publike. U nastavku možete pronaći popise panelista i sažetke rasprava.
U ovom su panelu sudjelovali: Marija Rajaković (Ministarstvo gospodarstva - MINGO), Goran Basarac (MINGO), Gabrijela Herceg Sarajlić (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta -MZOS), Ivančica Urh (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture - MPPI), prof. dr. sc. Gvozden Flego (Hrvatski sabor), dr. sc. Tome Antičić (Institut Ruđer Bošković), dr. sc. Zoran Aralica (Ekonomski institut) i prof. dr. sc. Damir Zec (Sveučilište u Rijeci).
U okviru navedenih tematskih ciljeva kao moguća područja ulaganja identificirana su: jačanje istraživanja i razvoja, inovacijska izvrsnost, poticanje partnerstva između sektora znanosti i gospodarstva, ljudski potencijali te povećana dostupnost širokopojasnog pristupa. Istaknuta je važnost Strategije pametne specijalizacije te razvoj kreativne industrije. Panelisti su se posebno osvrnuli na činjenicu da ulaganje RH u znanstvene aktivnosti iznosi samo oko 0,73% BDP-a što je daleko ispod prosjeka EU. Kao glavni problemi istaknuti su nepostojanje centara izvrsnosti, izostanak suradnje između sveučilišta i sektora gospodarstva, te nejasan status znanstvenika u RH.
Također je istaknuto kako je u Hrvatskoj smanjeno ulaganje u širokopojasne priključke, dok najveći problem postoji u ruralnim područjima u pogledu dostupnosti širokopojasnog pristupa.
Tijekom diskusije također je zaključeno kako je važno poticati suradnju između znanstvenih institucija i gospodarskog sektora, pojednostavit administrativne procedure vezane za područje prijenosa znanja i tehnologija te razvijati obrazovni sustav koji se zasniva na stjecanju znanja s primjenom u praksi.
U raspravi su sudjelovali: Katarina Ivanković Knežević (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - MRMS), Mirjana Radovan (Ministarstvo socijalne politike i mladih - MSPM), Hrvoje Bakić (MZOS), Sanja Crnković Pozaić (MRMS) i dr. sc. Predrag Bejaković (Institut za javne financije).
Panelisti su se složili da je ljudski potencijal ključni faktor razvoja i da ga je potrebno razvijati od najranije dobi. Istaknuli su potrebu za povezivanjem obrazovanja, gospodarstva, civilnog sektora i lokalne i regionalne samouprave kako bi se izbjeglo stvaranje radne snage s kvalifikacijama koje nisu u skladu s potrebama na tržištu rada, što zahtjeva planiranje na svim razinama. Također istaknuli su socijalno uključivanje kao veoma važan cilj koji se mora ostvariti kroz uključivanje na tržište rada, osposobljavanje za samostalan život i uključivanje u život zajednice.
Vezano za pitanje kapaciteta poslodavaca, sudionici rasprave su se složili da je rad s poslodavcima ključan i da će se HZZ prilagoditi toj potrebi. Iduće pitanje se odnosilo na kvalitetu i dostupnost obrazovanja, točnije treba li ova dva pitanja gledati odvojeno. Panelisti smatraju da se radi o komplementarnim terminima te da je potrebno osigurati i dostupnost i kvalitetu obrazovanja.
Panelisti na raspravi o ovoj temi bili su: Dijana Bezjak (Ministarstvo poduzetništva i obrta), Sanja Fišer (Ministarstvo poduzetništva i obrta), Bernard Jakelić (HUP) i Krešimir Jurlin (Institut za razvoj i međunarodne odnose).
Uvodno je održana prezentacija Ministarstva poduzetništva i obrta kojom su prezentirane aktivnosti i rad tematske radne skupine vezano za ovaj tematski cilj. Ocjenjeno je da postoji potreba za povećanjem konkurentnosti poduzeća te se raspravljalo se o tome postoji li potreba za pomoći države u tom segmentu. Predstavnici MPO-a su kao moguće rješenje istakli veći broj centara koji pružaju pomoć poduzetnicima, a predstavnik HUP-a je istakao potrebu za smanjenjem nameta poduzetnicima. Panelisti su se složili da je potrebno raditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog gospodarstva.
Tijekom diskusije razgovaralo se o praktičnim pitanjima, pri čemu je zaključeno kako je potrebno omogućiti malim i srednjim poduzećima učinkovito korištenje sredstava EU, putem primjerice omogućavanjem avansne isplate sredstava za provedbu projekata, otvaranjem natječaja za tvrtke početnike, fleksibilnije rješavanje pitanja PDV-a.
Na ovoj raspravi sudjelovali su: panelisti Hrvoje Dokoza (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - MZOIP), Mira Medić (MZOIP), Kornelija Pintarić (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja - MGIPU), Kristina Čelić (MINGO), Diana Pleština (Ured za razminiranje), Ana Pavičić Kaselj (Institut za razvoj i međunarodne odnose -IRMO), Karmen Cerar (Ministarstvo poljoprivrede), Damir Čemerin (Državna uprava za zaštitu i spašavanje -DUZS), Melita Zdilar (MZOIP), Ana Kobašlić (MZOIP), Anastazija Magaš-Mesić (Ministarstvo kulture) i Hrvoje Carić (Institut za turizam).
Tijekom rasprave jasno je istaknuto razmišljanje da ulaganja u sektore zaštite okoliša, klimatskih promjena i energetike ne treba promatrati kao trošak već kao odličnu prigodu za razvoj gospodarstva i zapošljavanje putem „zelenih tehnologija“. Također dugoročna isplativost ulaganja u poboljšanje standarda, prvenstveno infrastrukture, je neupitna, posebno u kontekstu podizanja kvalitete života te smanjenja šteta nastalih utjecajem prirode. Međutim, važno je istaknuti da su predviđena ulaganja u navedene sektore iznimno financijski zahtjevna, te je potrebno krenuti s provedbom onih mjera koje mogu polučiti najveći efekt (npr. obnova javnih zgrada s ciljem podizanja energetske učinkovitosti). Također su istaknute i značajne komparativne prednosti RH koje se ne mogu gledati usko vezane uz jedan od tematskih ciljeva EU, već su horizontalne prirode (turizam i kulturna baština).
Na pitanje na koji se način planira osigurati odgovarajuća koordinacija aktivnosti koje su multisektorskog karaktera (npr. energetska učinkovitost), odgovoreno je da će sustav upravljanja fondovima, odnosno sredstvima EU biti organiziran sukladno uredbama Europske komisije, te će omogućiti koordinaciju aktivnosti vezanih uz financiranje projekta. No što se tiče sektorske nadležnosti, ona ostaje na razini pojedine institucije (ministarstva) ovisno o sektoru.
Postavljeno je i pitanje na koji se način planira prezentirati problem razminiranja, i osigurati financiranje aktivnosti koja je specifična za RH, odnosno gotovo nepoznata na razini EU. Odgovoreno je da su pokrenuti razgovori s Europskom komisijom o konkretnim načinima financiranja projekata razminiranja te je sigurno da će takve aktivnosti biti prihvatljive za financiranje ukoliko su dio određenog projekta, odnosno ukoliko razminiranje predstavlja nužan preduvjet za realizaciju određene investicije.
Panelisti za ovu raspravu bili su: Katarina Čop Bajde (MPPI), Martina Milas (MPPI), Boris Makšijan (MINGO), Nikša Tkalec (MVEP), Srećko Kreč (HŽI), prof. dr. sc. Ivan Dadić (Fakultet prometnih znanosti) i Aleksej Dušek (Hrvatska komora inženjera građevinarstva).
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture predstavilo je aktivnosti vezano uz izradu Strategije upravljanja prometnom infrastrukturom pomoću koje će se nastojati omogućiti izgradnja prometnih veza, modernizacija postojećih prometnih veza te poboljšanje usluge prijevoza. Navedena strategija je također i ex ante preduvjet za sufinanciranje projekata iz EU fondova. Vezano za izradu strateških dokumenata također je istaknuta potreba za razvojem strategije inteligentnog i održivog prometa.
Od potrebnih ulaganja izdvojene su izgradnja javnih prometnih linija te promicanje integriranih oblika prometa. Istaknuta je važnost razvoja koridora, posebice željezničkog pravca Mađarska granica-Zagreb-Rijeka zajedno s lukom Rijeka. Raspravljalo se o pitanju sigurnosti u prometu te je zaključeno da u Hrvatskoj ima dosta prostora za napredak po pitanju infrastrukture vezane uz sigurnost prometa. U pripremi je niz projekata u željeznici koji će s fizičkom implementacijom početi oko 2016. godine, a do tada će se provoditi projekti započeti u trenutnom financijskom razdoblju (2007-2013) među kojima i veliki projekt od 200 milijuna eura, Dugo Selo-Križevci.
Postavljeno je pitanje statusa pripreme i planova po pitanju projekta kanala Dunav-Sava čiji je status nepoznat javnosti. Katarina Čop Bajde, načelnica sektora u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture odgovorila je kako je taj projekt u ingerenciji Agencije za vodne putove te da Ministarstvu taj projekt do sada nije bio predložen kao kandidat za EU fondove.
Postavljeno je pitanje financiranja industrijskih kolosijeka. Odgovoreno je kako se takvi projekti trenutno rade na zahtjev industrije i u suradnji s HŽI-em te uz podjelu troškova. Čop Bajde je dodala da su takve aktivnost zapravo izvan ovog tematskog cilja i da su više vezane uz razvoj poduzetništva.
Na raspravi o ovoj temi sudjelovali su: Darko Parić (Ministarstvo uprave), Tatjana Čorlija Milivojević (Ministarstvo uprave), Damir Kaufman (Ministarstvo pravosuđa), Igor Vidačak (Ured za udruge VRH), Dubravka Prelec (Državna škola za javnu upravu), prof. dr. sc. Ivan Koprić (Pravni fakultet) i doc. dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet).
U uvodnoj je prezentaciji Darko Parić, pomoćnik ministra Ministarstva uprave naglasio sektorske prioritete, a to su dobro upravljanje što uključuje jačanje efikasnosti javne uprave i pravosuđa, ljudske potencijale u javnoj upravi i pravosuđu, te jačanje kapaciteta dionika. Panelisti su naglasili strukturne probleme javne uprave kao jedan od glavnih prioriteta koji je potrebno riješiti.
Složili su se da je efikasna, efektivna i ekonomična javna uprava preduvjet za napredak društva u cjelini. Kritizirali su dosadašnje reorganizacije javne uprave i istakli potrebu za temeljitom reorganizacijom koja bi uključivala informatizaciju i obuku nakon koje bi javna uprava postala efikasan servis građanima. Posebno su istakli nesklad između javne uprave i građana koji se što prije mora riješiti temeljitom informatizacijom i transparentnošću.
Na pitanje u kojoj je mjeri javna uprava spremna za ulazak u EU i apsorpciju EU fondova odgovoreno je da se javna uprava na državnoj razini priprema za taj zadatak već duže vrijeme, a potencijalno bi se problemi mogli javiti na lokalnoj i regionalnoj razini zbog nedostatka kapaciteta na lokalnoj razini.
Vezano za pitanje o unaprjeđenju upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi, panelisti su istaknuli da je ta tema ocijenjena jednom od ključnih u razvoju kompetencija javne uprave kroz efikasno planiranje, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima. Ona uključuje planiranje, ocjenjivanje, razvoj karijere i nagrađivanje u državnoj službi. Time je potaknuta rasprava o sustavu nagrađivanja unutar ministarstava, u vezi čega su se svi prisutni složili da je postojeći sustav ocjenjivanja potrebno unaprijediti, kako bi se omogućilo zadržavanje najboljih kadrova u sustavu.