Express: Cijelo vrijeme ističete optimizam, ali za sada je on bez pokrića. I inače strpljivi i vašoj Vladi naklonjen predsjednik države poručuje vam da optimizam ne može biti građen samo na željama i traži konkretne rezultate?
Da. Optimist sam. U kratkom roku umjereni, u srednjem uvjereni. Znam što radimo, i znam procijeniti kada ćemo vidjeti učinke. Mnoge nam okolnosti ne idu na ruku, posebno stanje u zemljama s kojima najviše trgujemo poput Italije ili Slovenije, i oslanjamo se na vlastiti potencijal rasta, bilo kroz restrukturiranje posrnulih tvrtki bilo kroz bitku za svaki novi investicijski projekt. Siguran sam, rezultati neće izostati.
Express: Na čemu temeljite optimizam? Sve relevantne institucije procjenjuju pad BDP-a u minus, barem za jedan posto, a vi se uporno držite 0,7 posto rasta. U procjeni ste jako promašili prošle godine, kako i zašto da vam vjerujemo u ovoj?
Pesimizam sada nikome ne bi pomogao. Ni građanima koji troše manje, većini koja nema drugog izbora, ali ni drugima koji imaju novce, no ne troše nego povećavaju štednju u bankama, kao ni poduzećima sa spremnim projektima koja čekaju signale oporavka gospodarstva i tržišta. Naš optimizam nije bez pokrića. Iako sramežljivo, industrija pokazuje znakove oporavka, rasla je u ovom kvartalu 1,1%, a produktivnost u industriji za više od 6% što je vrlo važno kod ulaska u EU. Broj nezaposlenih pao je u zadnja dva mjeseca sa 375 na 345 tisuća. Iako sezona utječe na takav trend, tvrdim, nije samo sezona razlog. U prva četiri mjeseca broj novozaposlenih sa Zavoda bio je preko 70.000 ljudi što je čak za 18% više nego u istom razdoblju 2012. Ohrabruje da je veliki broj novozaposlenih u industriji, a krizom najugroženiji građevinski sektor pokazuje prve znakove oporavka. Unatoč svemu ovome pozitivnom, još uvijek smo oprezni u procjenama i čekat ćemo drugi kvartal za pouzdaniju ocjenu trenda.
Express: I sami ste rekli da samo Bog zna hoće li se ove godine dogoditi kakav-takav rast. Nedavno je ministar gospodarstva Vrdoljak pozvao na molitvu Bogu za pronalazak investitora. Zlobnici će reći da više ličite na molitvenu zajednicu nego na ozbiljnu Vladu?
Zlobnici će uvijek isto reagirati ma što mi rekli ili napravili, jer su jednostavno zlobni. Činimo sve da u ovoj godini preokrenemo trendove i postignemo kakvu takvu pozitivnu stopu BDP-a. Time bismo nakon 2008. po prvi put bili iznad EU kao cjeline što bi bio veliki uspjeh. No, bit će teško. Može se dogoditi da 0,2 ili 0,3% budete iznad "vode" ili ispod "vode", što je u granicama statističke pogreške.
Express: Investicije su mantra ove Vlade, kojih u prvom kvartalu, barem kada je riječ o stranim ulaganjima, ove godine nije uopće bilo. No, na zadnjem ProInvestu u Zagrebu poduzetnici su vas, sudeći po polupraznoj dvorani, praktički bojkotirali. Ni oni ne vjeruju u vas?
Ma totalno ste u krivu. Samo u zadnjih mjesec dana bio sam sudionik otvaranja novih pogona poput Calzedonie u Knegincu, Saint Jean Industries u Slavonskom Brodu, Danieli grupe unutar sisačke Željezare što pokazuje da novih investicija ima, a taj će trend jačati ulaskom u EU. Što se tiče ProInvesta, u Zagrebu je bilo 450 prijavljenih poduzetnika, a došlo ih je 350. U četiri regije koje smo već prije obišli u prosjeku je bilo oko 300 poduzetnika i predstavnika lokalne samouprave. Jedini problem je da smo izabrali ogromnu dvoranu na Velesajmu s oko 700 stolica jer je najam bio najjeftiniji. Kritičarima koji govore da se okrenemo stranim investitorima a ne domaćim poduzetnicima poručujem: više od 90% investicija u gospodarstvu su djelo naših, domaćih poduzetnika. No, naš novi projekt je katalog investicija koji se priprema u AIK-u i CEI-u namijenjen stranim investitorima.
Express: Tvrdite da smo gospodarski u "izvanrednom stanju", ali osim lutanja, javnost ne vidi da Vlada radi nešto da se izvučemo iz tog stanja?
Da, izvanredno stanje nas je natjeralo da se interventno organiziramo. Mislite da sam uzalud formirao tri operativne radne skupine koje dnevno rješavaju probleme u području javnih investicija, uklanjaju barijere privatnim investicijama, pripremaju projekte za povlačenje EU fondova i rade na jačanju poslovne klime? Prvi put problemi poduzetnika i bitka za svaki pojedinačni ulagački projekt dignuta je na najvišu političku razinu. U samo par mjeseci riješili smo šest projekata vrijednih više od 2,5 milijardi kuna koji su čekali godinama na uklanjanje prepreka. Imamo još desetak koji će se pokrenuti do kraja godine što bi otvorilo put za još sedam milijardi kuna ulaganja i preko 2.500 radnih mjesta. Manje složene probleme rješavamo za još oko 60 projekata prijavljenih AIK-u, vrijednih više od 50 milijardi kuna.
Express: Za razliku od Vlade, HNB ne njeguje optimizam, upozorava na daljnju stagnaciju ekonomije, pad industrije i izvoza?
Vidite kako se isti dokument HNB-a može različito interpretirati. Vi vidite pad, a ja vidim rast industrije. Vi vidite pesimizam, a ja iščitavam, nakon četiri godine isključivo kritika HNB-a i prve naznake boljih vijesti i optimizma. U ekonomiji su, osim trenutačnih i egzaktnih brojki, izuzetno važna očekivanja, i građana i tvrtki i države i svih koji sudjeluju u ekonomskom životu. Vjerujem da svi imamo isti cilj - da Hrvatska što prije izađe iz krize.
Express: Kazali ste i da Vlada "nije zadužena za otvaranje radnih mjesta". Dužni ste stvarati uvjete za njihovo otvaranje, ali i poslodavci i sindikati i javnost jednodušni su u ocjeni da to ne činite?
Pred Vladom su dva ključna zadatka. Prvi smo već ispunili, a to je zaustavljanje rasta broja zaposlenih u javnom sektoru. Nije pošteno ni pravedno da je u uvjetima krize rastao broj zaposlenih u javnom sektoru, a istovremeno 180 tisuća ljudi u privatnom sektoru izgubilo posao. Drugo, sve što radimo na oporavku investicija u uvjetima kada su pale za više od 40% u zadnje četiri godine bitka je za otvaranje novih radnih mjesta u gospodarstvu. Vlada ne može osnivati firme, ali je i te kako zadužena za pomoć poduzetnicima da održe postojeća i otvaraju nova radna mjesta - od koncepta javnih investicija, uklanjanja barijera privatnim ulaganjima, pomoći u restrukturiranju ugroženih tvrtki i spremnosti da se država odrekne značajnog dijela potraživanja, aktivne politike zapošljavanja, zaštite radnika i njihovih plaća, poreznog rasterećenja poduzetnika. Ova će Vlada iznad svega biti prepoznata po uvođenju reda, što mnogima ne odgovara jer su naviknuli loviti u mutnom. Prostor za lov u mutnom i dalje ćemo samo sužavati!
Express: Ljubo Jurčić upozorava da su investicije u zadnjih deset godina prouzročile gubitak 200 tisuća radnih mjesta jer su u pitanju željeznice, hidroelektrane i ceste koje nisu proizvodnja. Sličan paket investicija je i u vašem planu, dok je proizvodnja zanemarena?
Od mog prijatelja Ljube ništa novo. Industrijska proizvodnja temelj je svake ekonomije. Zato se toliko i bavimo restrukturiranjem industrije i prvi rezultati su tu. Trebamo podići tehnološku razinu i učiniti je konkurentnijom, a to je trajan proces. No, bi li Hrvatska i naš turizam bili isti s Dalmatinom ili bez nje? Kako razvijati industriju ako preko 40% energije uvozimo i potpuno smo izloženi kolebanjima cijena na inotržištu? Naš problem je što je do sada infrastruktura imala predominantno mjesto u investicijama i to mijenjamo. Promjene donosi i ulazak u EU i mogućnost financiranja kroz EU fondove. Veliki infrastrukturni projekti bit će i dalje biti jako zastupljeni, ali će se i sve više novca usmjeriti prema gospodarstvu, za istraživanje, razvoj, nove tehnologije, obrazovanje, razvoj vještina, aktivne mjere za zapošljavanje. Novi će investicijski val dignuti građevinarstvo, ali i industriju koja se veže uz takve projekte, od cementa, čelika, drva i drugih inputa.
Express: Istraživanje među poduzetnicima pokazuje da smo treći na svijetu po korupciji. Je li vas iznenadio taj neugodni plasman Hrvatske?
Građani ove zemlje jako dobro znaju što smo naslijedili i s čim se borimo. Jedna od tih stvari je i korupcija koja je dugo razarala samo tkivo naše države. Ova Vlada je napravila veliki zaokret kada je riječ o državnoj razini. Međutim, i dalje postoje uporišta korupcije koje ćemo trebati još dugo lomiti.
Express: Novi talijanski premijer Letta prvo reže plaće svom kabinetu i razliku daje u fond za nezaposlene, a vi svoje plaće ne date, i još pritom kupujete tisuće novih limuzina, avion i pametne telefone na trošak osiromašenih poreznih obveznika. Ne čini se kao odgovorna i solidarna Vlada?
Krajnje ozbiljno pitanje, ali populistički pristup. O plaći: nije li apsurdno da sam imao veću plaću kao dekan fakulteta nego sada kao potpredsjednik Vlade, višestruko više opterećen poslom i odgovornošću? O limuzinama: vozim se u staroj pet godina koja je prešla više od 300 tisuća kilometara. Troškovi održavanja su toliko narasli da se zaista više ne isplati to zadržavati u voznom parku Vlade. U godinu dana dva puta sam ostao na cesti, troškovi zadnjeg servisa su bili iznad 10.000 kuna, a prije dva dana mi je crkla i klima. O avionu: ma kakav avion? O mobitelima: objedinili smo nabavu da smanjimo troškove, a ušteda bi u konačnici mogla biti znatno veća u odnosu na zadnju nabavku HDZ-ove Vlade! Svi će unutar sustava biti u VPN-u i telefonirati za nula kuna. Pričekajmo kraj natječaja pa će stvari postati jasnije, a uštede konkretne.