Potpredsjednik Branko Grčić za Globus: Pa što ako ne budemo bili na vlasti u Splitu i Zagrebu

 

Razgovarao : Ante Milković 


 

Gospodine Grčić, nakon godinu i pol dana na vlasti imate li dojam da ste se vi osobno upustili u posao za koji ste u startu mislili da će biti puno jednostavniji i lakši?
 

Ne, nisam mislio da se radi o laganom poslu! Znao sam da nas čeka gomila problema, teško naslijeđe. U Banske dvore smo ušli opterećeni s posljedicama trogodišnje krize. Gospodarstvo u poteškoćama, neki sektori u potpunom rasulu kao npr. Građevinarstvo I dobar dio industrije, 150.000 manje radnih mjesta, ubrzani rast nezaposlenosti, prazna državna blagajna, javni dug od 170 milijardi kuna koji je u samo tri prethodne godine narastao za 60 milijardi, reforme na nuli, politika opterećena korupcijskim aferama I veliko nepovjerenje javnosti… S druge strane, stvorena su očekivanja da se stvari mogu preokrenuti u kratkom vremenu iako smo bili jako oprezni u kampanji I nije bilo velikih obećanja…
 

Kad bi ova Vlada dobila još jedan mandat biste li ponovno bili član Vlade ili biste se povukli na kratko/dulje vrijeme iz politike?

U vladu sam ušao otvorenog srca, sa željom da svoje godinama stjecano znanje I iskustvo stavim u funkciju gospodarskog oporavka I prosperiteta Hrvatske. Došao sam s puno mirnije I ugodnije pozicije dekana splitskog ekonomskog fakulteta. Mandat sam započeo s nešto lakšim poslom, ograničenim na pripremu Hrvatske za EU fondove, sve do odlaska kolege Čačića I preuzimanja odgovornosti za sve gospodarske resore, I to u jeku krize. Brzo sam se snašao, reorganizirao sustav, postavio radne skupine za ključne prioritete Vlade. Timski sam igrač, znam slušati suradnike, a s druge strane znam što je tzv. “big picture” (ili velika slika) što mi pomaže u koordinaciji I kontroli ukupnog sustava. Radimo naporno, puno je stresa, ali mislim da uz ovakav rad rezultati neće izostati. Naravno, važno mi je isto tako sačuvati zdravlje, a o novom mandatu u ovom trenutku ne razmišljam osim kada se sjetim kako bi neka iduća vlada, nadam se opet predvođena SDP-om, mogla u velikoj mjeri uživati plodove rada ove vlade u svim segmentima, od restruktuiranog gospodarstva, sređenih javnih financija do pripremljenih projekata kojima će se apsorbirati ogromni novci iz EU fondova. 
 

U zadnje vrijeme dosta se govori o rekonstrukciji Vlade. Treba li ovoj Vladi rekonstrukcija ili smatrate da u ovom sastavu možete odraditi mandat do kraja?
 

Nema razloga za nekakvu veću rekonstrukciju vlade, a I u ovih nešto više od godine dana već je bilo promjena te će ih biti I dalje. Evo, već kod odlaska kolege Mimice za povjerenika u Europsku komisiju. Mislim da kolegice I kolege ministri, svaki u svom resoru daju sve od sebe, da mijenjaju stvari na bolje, te da će se pozitivni učinci vidjeti vrlo brzo.
 

Nedavno ste rekli da je u gospodarstvu izvanredno stanje. Mislite li da postoji mogućnost da u slučaju nastavka neuspješnih gospodarskih rezultata Europska komisija krajem godine dovede u Hrvatsku tehničku Vladu?
 

Izvanredno stanje traje već četiri godine. Zato se I moramo na izvanredan način organizirati da bi osigurali preokret trendova u gospodarstvu. Fiskalna konsolidacija I sređivanje javnih financija u fokusu su politike ove vlade, a to je ono što Europska komisija također inzistira. Paralelno smo započeli ozbiljne reforme u svim segmentima javnog sektora koje bi trebale stabilizirati rashodnu stranu proračuna, ali I nužne strukturne reforme u gospodarstvu, osobito duboko I intenzivno restrukturiranje tvrtki u industrijskom I građevinskom sektoru koji su I najviše pogođeni krizom. Jedna smo od rijetkih zemalja u okruženju koja bez velikih šokova prolazi krizu. Bankarski sustav je dobro kapitaliziran I stabilan, iako smanjena kreditna aktivnost ne pogoduje oporavku. Zahvati u javnu potrošnju bili su minimalni što je umanjilo efekte krize na BDP. Smanjenje plaća za 3% I nikakav gubitak radnih mjesta potvrđuju minimalnu žrtvu javnog sektora. Ono što nije dobro, gubitak je više od 170.000 radnih mjesta u privatnom sektoru pa se može zaključiti da je privatni sector najveći gubitnik u krizi o čemu već vodimo računa a u buduće ćemo još I više dok ne postignemo novu ravnotežu između onih koji direktno stvaraju novu vrijednost u našem gospodarstvu I onih koji zarađene plaće alimentiraju iz proračuna, odnosno poreza na različitim razinama. Potrebe za tehničkom vladom, dakle, nema! Oni koji vam govore da bi u ovih malo dulje od godine dana napravili više nisu realni. Pa, neki od njih su tri godine u krizi vodili državu pa nisu napravili ništa.
 

Mislite li vi osobno da ovoj Vladi treba još stručnih kadrova?

Unutar sustava javne uprave I institucija potrebno je kontinuirano jačanje kapaciteta, a s ulaskom u EU zahtjevi se ekspanzivno povećavaju. Problem je, s druge strane, što najkvalitetnije ljude ne možete dovoljno platiti I oni jednostavno svoju priliku traže na nekom drugom mjestu. Fluktuacija je velika, a ogroman broj najboljih ljudi sada će sebe vidjeti I u Bruxellesu, Strasbourgu I drugdje na zapadu. S druge strane, stručnih ljudi, ekspertize, dobrih savjeta nikad dosta. Čovjek sam koji dolazi iz sustava znanosti i znam koliko kumuliranog znanja imamo na našim sveučilištima I institutima. Konzultiranje struke je neophodno za kvalitetno donošenje odluka I mi to radimo.
 

Prije nego što krenemo na Vladine rezultate, zanima me kako komentirate sukob zaposlenika i Uprave Croatia Airlinesa koja je pokrenula procedure za 42 otkaza?
 

To je, prije svega, stvar uprave CA. Uprava je odgovorna za takve odluke, a važno je da se vodi računa o njihovoj zakonitosti.
 

Smatrate li da predsjednik Uprave Krešimir Kučko ispunjava ciljeve vlasnika, dakle Vlade RH?

Mogu samo reći da je prioritet Vlade da se CA restrukturira, te da svoje poslovanje dovede u granice održivosti. Ulaskom u EU sužava se prostor za pokrivanje gubitaka na teret poreznih obveznika.
 

Kako komentirate potez sada bivše ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Sandre Švaljek koja se nije kandidirala za još jedan mandat. Vlada ju nije željela?
 

Bio sam na funkciji dekana splitskog Ekonomskog fakulteta I znam da može doći do zasićenja u obavljanju takvih funkcija. Siguran sam da Vlada nije utjecala na to da li će se Sandra opet kandidirati ili ne. Kao što vidite, Sandra pokušava pronaći nove izazove u svojoj karijeri, ovaj put političkoj, I to je posve legitimno.
 

Nedavno ste najavili promjene u AUDIO-u. O čemu je riječ?
 

Iskustvo rada na investicijama u posljednjih nekoliko mjeseci, intenzivni kontakti s potencijalnim ulagačima, bavljenje preprekama investitorima koje se u velikoj mjeri susreću u području imovinsko-pravnih odnosa, osobito onih gdje su država I AUDIO partneri, pokazalo mi je da AUDIO može puno više I brže nego što je to trenutno slučaj. Donošenje nove strategije upravljanja državnom imovinom biti će prilika da se I organizacijski prilagodimo kako bi temeljne zamisli bolje proveli u praksi. U tom kontekstu, moguće su I određene promjene unutar AUDIO-a, kao I redefiniranje odnosa između AUDIO-a I Državnog ureda za upravljanje imovinom.
 

Dobro. Prema novom ekonomskom modelu Vlade, vaša strategija se temelji na tri stupa - provedba fiskalne konsolidacije, strukturne reforme i poticanja investicija. Možete li mi sada reći jeste li zadovoljni brzinom strukturnih reformi, tu mislim na restrukturiranje javnog sektora?
 

Započeli smo čitav niz reformskih projekata. Najveći je svakako sanacija I reforma zdravstvenog sustava “teška” više od 5 mlrd. Kuna. Kolegica Opačić pripremila je reformu socijalnih naknada, a budućnost donosi jasnije kriterije za dodjelu socijalnih potpora uključujući I imovinski census. Sa sindikatima I poslodavcima usklađuju se odredbe novog zakona o radu.
 

Imate li podatak koliko okvirno ljudi treba otići iz državnog sektora (ministarstva i državne uprave) i u kojem roku?

Reći ću vam samo da je u tri godine krize, za vrijeme prošle vlade, posve neočekivano broj zaposlenih u javnom sektoru narastao više od 12.000 ljudi dok je istovremeno broj zaposlenih u gospodarstvu rapidno opadao za ranije spomenutih 170.000 ljudi. Mi smo zaustavili daljnji rast zaposlenih u javnom sektoru. Analiza koju sam napravio protekli tjedan pokazala je da se broj zaposlenih počeo lagano smanjivati, skromno u ministarstvima I upravi, manje u agencijama koje se bave EU fondovima, ali zato puno izraženije u javnim poduzećima.
 

Imate li podatak koliko okvirno ljudi treba otići iz državnih kompanija u kojem roku?

Mogu samo reći da je proces restrukturiranja javnih poduzeća intenzivan. Osobito unutar bivšeg HŽ holdinga, ali I HAC-a, odnosno ARZ-a. Restrukturiranje neće zaobići niti HEP u kojem je već danas 1.000 ljudi manje u odnosu na 1.01.2012., Hrvatske šume, Croatia Airlines I druge. No, ima I onih tvrtki koje će u narednom razdoblju imati toliko puno posla da će morati zaposliti još više ljudi kao što su npr. Hrvatske vode.
 

E sad, a što je s rezanjima plaća u cijelom javnom sektoru? Dakle, planira li se rezanja plaća državnim službenicima, zaposlenicima agencija, zavoda i državnih kompanija?

Već sam rekao da 3% manje bruto plaće u javnom sektoru I odricanje od božićnica, dijela putnih troškova, odnosno dnevnica predstavlja minimalnu žrtvu, ali I solidarnost unutar sustava koja je omogućila da veći broj ljudi ostane u sustavu. U agencijama je došlo do usklađivanja plaća sa ostalim javnim službama tako da su ostvarene određene uštede I na taj način. U svakom slučaju, mi smo uspjeli u ovoj godini ostvariti uvjete da se planirane uštede u bruto-masi plaća doista I dogode.
 

Mislite li da će sadašnji proračun izdražit do kraja godine ili će biti potreban novi rebalans?

Postoji jasno opredjeljenje Vlade da se zadrži u okvirima planiranih rashoda. Potreba za rebalansom ovisi dakle o prihodnoj strani, a ona je primarno determinirana trendovima u gospodarstvu. Kako postoje I prvi, sramežljivi znakovi oporavka, nadam se da će prihodna strana izdržati.
 

U intervju Globusu (prosinac 2012) rekli ste mi kako ćete tražiti penale, odnosno bonuse za uprave javnih kompanija od 1.1. Što je s tim?

Da, dali smo preporuku svim nadzornim odborima da, ovisno o egzaktnosti planova investicija I programa restrukturiranja, odnosno mjerljivosti rezultata u ugovore s članovima uprave ugrade stimulativne I penalizirajuće odredbe. U skladu s tim, neki su to napravili a neki ne. Ne postoji striktna obveza već isključivo preporuka.
 

Dobro. Javna društva su u prvom kvartalu investirali 11 posto više. Imate li podatke za privatni sektor budući da on čini 75-80 posto svih investicija u zemlji?

Statistiku privatnih investicija za 1. kvartal 2013. još uvijek nemamo. Najbolje će se vidjeti kada DZS objavi prve projekcije BDP-a po komponentama između kojih su I investicije.
 

Mislite li da će oni uspjeti ostvariti vaš plan investicija?

Privatni sector doista je ključan. Mi ćemo svoj dio posla u javnom sektoru odraditi, vjerojatno sa 90-tak posto izvršenja što bi bilo malo manje od 20% povećanja u odnosu na 2012. Imamo projekte I osigurana sredstva. Problem privatnog sektora je I zaoštravanje prilika u bankarskom sustavu koji se polako razdužuje u zadnjih godinu dana. Krediti gospodarstvu su manji za 15-tak milijardi, a dostupnost je sve manja…
 

Kakva je vaša suradnja s Ivanom Vrdoljakom?

Jako dobra.
 

S obzirom na česte nesuglasice s HEP-om jeste li se vi osobno ikad uključili u njihova rješavanja?

Kao potpredsjednik vlade za gospodarstvo I investicije informiram se o svim bitnim događanjima. No, nisam tutor niti jednom ministru već koordinator koji pokušava ostvariti sinergiju politika koje oni vode u svojim resorima. Tako je I s kolegom Vrdoljakom u čijoj je nadležnosti HEP.
 

Mislite li da će IDS na ljeto napustiti koaliciju?

Ja se nadam da neće. Nema niti jednog razloga. Lokalni izbori I konkurencija na toj razini je jedna stvar, a koalicija na nacionalnoj razini je do sada funkcionirala sjajno I želim vjerovati da će tako biti I dalje.
 

Koliko su lokalni izbori bitni vama kao potpredsjedniku Vlade čiji je zadatak izvući zemlju iz krize?

Na prvi pogled možda ne izgledaju toliko važni, ali stvarnost je drugačija. Za provedbu vladinih gospodarskih politika “na terenu” vrlo je važno koliku potporu imate na lokalnoj I regionalnoj razini. Naš pristup je da ne pravimo razliku između općina I gradova u kojima su na vlasti SDP-ovi ljudi I onih u kojima to nije slučaj. No, ne vrijedi uvijek I obrnuto. Bilo je već nekoliko slučajeva u kojima smo se u provedbi za državu važnih projekata susretali s preprekama koje su imale političku pozadinu. Nekoliko sam puta već spominjao nespremnost predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije da prilagode prostorni plan kako bi se uredila pristaništa u Komarni I Brijesti, a kako bi se privremeno riješila veza između kopna I Pelješca dok se ne izgradi most ili realizira neka druga trajna veza između dubrovačkog primorja I ostatka Hrvatske.
 

Bojite li se da će loš rezultat za SDP još više vam otežati posao?
 

Očekujem da će ukupan rezultat SDP-a s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima idući vikend biti bolji nego što je to bio na prošlim lokalnim izborima.
 

Ministar financija poznat je kao svojeglava osoba. Imate li nekada s njim nesuglasice?
 

Sa kolegom Linićem suradjujem odlično. Slavko ima ogromnu energiju, stalno plasira nove ideje I projekte I drži dinamiku koja je izuzetno bitna ne samo za gospodarske resore nego I za cijelu vladu. Nekada te ideje dospiju u medije prije nego su posve zaokružene što baš I nije moj stil, ali uvijek nađemo dovoljno vremena da se uskladimo.
 

Sve više se govori kako se premijer sve manje konzultira s članovima Vlade te da se okružio uskim krugom suradnika. Imate li vi taj dojam?

Ne. Premijer ima dvadeset ministara I isto toliko resora ispod sebe I zaista treba puno energije I truda da se koordinira jedna tako složena struktura. Ono što je sigurno, premijer je dobro informiran I kontrolira svaku važniju aktivnost ministara, a istovremeno nam daje popriličnu slobodu za sve ostalo. Mogu potvrditi da je premijer čuvar nekih temeljnih vrijednosti ove vlade, odnosno da jako vodi računa da se odlukama koje donosimo osigura maksimalna transparentnost, zakonitost, ali I pravednost, socijalna osjetljivost, te eliminira bilo kakva pomisao na sukob interesa ili slične stvari.
 

Nedavno je objavljeno istraživanje prema kojemu je Hrvatska treća najkorumpiranija zemlja na svijetu. Jeste li se vi osobno ikada susreli s korupcijom?
 

Osobno ne. Ali s vremena na vrijeme čujem pritužbe građana, posebno poduzetnika, investitora da ih se maltretira I na neizravan način gura u ralje korupcije. Uglavnom su pritužbe vezane za birokraciju na lokalnoj razini, osobito kod izdavanja građevinskih dozvola, različitih suglasnosti na koje se čeka tjednima, mjesecima a nekada I godinama. Ipak, prije nekoliko dana na završnom Proinvestu u Zagrebu imali smo prezentaciju rezultata ankete s poduzetnicima o najvećim barijerama njihovom poslovanju I ulaganjima. Korupcija je bila na začelju navedenih prepreka što ipak govori da je ova vlada napravila određeni napredak I u tom dijelu.
 

Što biste napravili kad bi saznali da se netko od vaših kolega u Vladi bavi s koruptivnim radnjama?

Teško pitanje jer nije baš lako doći do dokaza u takvim situacijama. Za to su nadležne specijalizirane državne institucije I one bi trebale raditi svoj posao, neovisno o kome je riječ.
 

I za kraj. Kad bih vas pitao da godinu izlaska iz krize uvjetujete položajom cijele Vlade koju biste godinu izabrali?

Neću vam reći godinu, ali drugi dio mandata ove vlade rezerviran je za istinski preokret gospodarskih trendova!



Vijesti iz medija