(Poslovni dnevnik/Gordana Grgas)
Od poduzetnika će se tražiti da provode transparentan postupak nabave i da, ovisno o vrijednosti nabave, provedu određenu proceduru. Primjerice, za nabavku opreme u vrijednosti od 100 tisuća eura moglo bi se tražiti da se dostave tri ponude.
S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i s početkom korištenja strukturnih fondova, mijenja se i uloga SAFU-a, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje. Ona više neće provoditi javne natječaje za korisnike EU novca, nego će nadzirati kako se provode projekti i kako se troši EU novac. Razgovarali smo o tome, kao i općenito o pripremi države i poduzetnika za EU fondove, s Natašom Mikuš Žigman, ravnateljicom SAFU-a. Ona je ujedno i članica Vladine radne grupe koja je zadužena za projekte koji će biti financirani iz europskih fondova.
Vi u SAFU ćete praktički biti hrvatski inspektori za korisnike europskog novca, zar ne?
Na neki način. Korisnici će pripremiti projekte i provoditi natječaje za njihovu provedbu, dok će SAFU nadzirati jesu li poštovana pravila javne nabave, je li stvarno nabavljeno ili obavljeno ono što je bilo predmet natječaja, ići ćemo na teren u kontrole. Najveći broj nepravilnosti u svijetu strukturnih promjena se događa u postupcima javne nabave u svim zemljama. Stoga nam je izuzetno bitno da korisnici poštuju ta načela, a kad uđemo u EU natječaji za projekte iz strukturnih fondova provodit će se prema hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi. Poduzetnici inače nisu podložni tim propisima jer ne koriste javna sredstva, ali kad uđemo u EU, ako će koristiti novac iz fondova EU onda će morati poštivati osnovna načela. Pravilnici o tome se još pripremaju.
Koja su pravila za poduzetnike?
Tražit će se da postupak nabave bude transparentan i da ovisno o vrijednosti nabave provedu određenu proceduru. Primjerice, za nabavku opreme u vrijednosti od 100 tisuća eura moglo bi se tražiti da se dostave tri ponude, pa se time zadovolji načelo javne nabave, ili da nabava bude prema tržišnim cijenama.
Koje su nepravilnosti trošenja europskog novca? I što ako utvrdite da je do nje došlo?
Nepravilnost je sve što ima financijske posljedice, što oštećuje europski proračun. U tom se slučaju traži povrat sredstava koja su korisnici dobili kao avans, kada su u pitanju pretpristupni fondovi. U strukturnim fondovima, gdje nema avansnih isplata nego se projekti sufinanciraju do 50% vrijednosti prema dostavljenim računima, zahtjev korisnika za povratom uloženog novca neće biti realiziran. Nepravilnost je također i ako nam korisnik ne podnosi izvješće o provedbi projekta.
Što podrazumjeva to izvješćivanje?
Korisnici pripremaju kvartalna ili polugodišnja izvješća, gdje pravdaju svoje troškove, a to onda prolazi kroz kontrolu. Tako i sada radimo u principu. Ukoliko postoje nedoumice ili stvari nisu pravilno prikazane, neprihvatljivi troškovi se izuzimaju, i nakon što Agencija odobri izvješće, dolazi do isplate sredstava.
Revizori Europske komisije će pak dolaziti u naknadne kontrole jer EK više neće kontrolirati svaki proces unaprijed. Osim toga, ugovora će biti iznimno mnogo.
A ako vi niste uočili nepravilnost, nego revizija Europske komisije?
Zatražit će povrat spornih sredstava, ali mogu učiniti i financijsku korekciju – uskratiti nam određeni iznos od neke iduće rate jer nam oni uplaćuju novac u ratama, prema našim zahtjevima za plaćanje, na račun Riznice u Ministarstvu financija. No, takav slučaj dosad nismo imali.
Što radi država nakon takve packe?
Ukoliko nam sam korisnik ne želi vratiti novac, postupa se dalje sudskim putem kako se inače radi kad je u pitanju proračunski novac.
Tko državu nadzire, osim revizora EK? Revizorski sud?
On nadzire Europsku komisiju. Članovi tog suda mogu obavljati misije u zemljama članicama i proučavati kako se projekti provode, nakon čega daju izvještaje, a potom se o svemu raspravlja u Europskom parlamentu. Prema nama u kontrolu izravno idu revizori Komisije, a dodatno nas mogu nadzirati službe OLAF-a, postoji li sumnje na koruptivne radnje.
Kakvi su preduvjeti za tvrtke da mogu biti korisnici, javljati se na natječaj? Kakve reference moraju imati?
Moraju imati zdravo poslovanje. Ne smiju biti u stečaju ili procesu likvidacije, predmetom neke pravomoćne presude, nisu kandidati i ukoliko ne ispunjavaju obveze plaćanja poreza i doprinosa. Dodatno postoje uvjeti za svaki pojedinačni javni natječaj gdje se gleda godišnji obrt sredstava, ovisno o vrijednosti i vrsti projekta, gdje se traže i dokazi da je tvrtka solventna kroz određeno razdoblje.
Hoće li uvjeti za male i srednje poduzetnike ostati isti kao što su bili za grand shemu iz IPA 3c programa?
To je neka smjernica, ali uvjeti će se definirati ovisno o vrsti natječaja i vrijednosti potpore prema poduzetnicima. Potpore su dosad bile relativno male, od 50 000 do 200 000 eura, a kad uđemo u EU bit će daleko veće, pa će i uvjeti biti drugačiji. Uvjeti za grantove iz IPA-e su da tvrtke moraju biti registrirane kao male i srednje, moraju biti registrirane na teritoriju Hrvatske, te za aktivnosti koje predlažu projektom, a moraju biti u mogućnosti dokazati da su porezi i doprinosi plaćeni, te da su imale dobit u fiskalnoj godini koja prethodi natječaju za projekt.
Koliko će trajati postupci odobravanja projekata, od natječaja do ugovora?
U sustavu pretpristupnih programa, postupak dodjele granta nekoj od skupina korisnika u prosjeku traje godinu dana. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU trenutno radi na pravilnicima za dodjelu grantova poduzetnicima iz strukturnih fondova, i sigurno će doći do skraćivanja potrebnog vremena.
Očekujem da će procedura trajati od 3 do 6 mjeseci. No, i u ovoj fazi, kad još koristimo pretpristupne fondove, mi pregovaramo s Delegacijom EU u Hrvatskoj da se postupci dodjele grantova iz pretpristupnih fondova skrate. Naime, predlažemo da se postojeća dva koraka – dostava projektnog sažetka te dostava cjelovite projektne aplikacije od strane poduzetnika objedine u jedan korak te da se na taj način skrati procedura.
Što će biti s velikim državnim infrastrukturnim projektima koji će se također financirati iz EU fondova?
Za nih je izuzetno zahtjevna i dugotrajna priprema, a svaki projekt iznad 50 mil. eura ide Europskoj komisiji na odobrenje.
Prethodno treba osigurati sve preduvjete za projekt – imovinsko-pravna pitanja, dozvole, studije etc; da to bude prihvatljivo EK. Ti se projekti pripremaju već neko vrijeme.
Kad mogu krenuti, kad će biti prve lopate?
Natječaji će biti već u drugoj polovici ove godine. Prve lopate su moguće tijekom 2014.
_____________________________________________________________________________________________________
PROGRAMI DO KRAJA 2013.
Što će se financirati iz strukturnih fondova od 2014. do 2020.? Kada ćemo to znati?
Za Hrvatsku je predviđeno preko milijardu eura godišnje, a naši strateški dokumenti moraju biti sukladni i s hrvatskim razvojnim ciljevima i ciljevima EU. Operativni programi su na začetku. Do svibnja bi radne skupine trebale utvrditi prioritete i o njima se onda konzultirati s relevantnim interesnim skupinama. Ako su u pitanju poduzetnički grantovi, onda će se konzultirati s HOK-om, HUP-om, HGK-om... Do kraja godine bi trebali biti gotovi prvi nacrti. No, operativni programi za strukturne fondove za ovu godinu, kada uđemo u EU, već su proslijeđeni Bruxellesu na usvajanje.
Kakvi su nam „administrativni kapaciteti“ za EU fondove o kojima se stalno priča?
Teško je to jednoznačno odgovoriti. Stalno ih treba jačati, ali to se odnosi i na krajnje korisnike EU sredstava, a ne samo na državnu upravu. MRRFEU i SAFU već godinama kontinuirano provode program edukacije državnih i javnik službenika vezano uz upravljanje i korištenje EU fondova. Vodimo računa o zapošljavanju ljudi. U sustavu je najvažnije zadržati kvalitetno osoblje.
Čini se da je kod vas u Agenciji velika fluktuacija radnika. Je li to problem?
Uvijek je to problem za poslodavca. Prošle je godine fluktuacija bila na razini 14-15%, a dio radnika je otišao u tijela državne uprave.
No, cijele konzultantske kuće čine kadrovi koji se hvale da su iskustvo stekli u SAFU-u. Ne može li se to nekako korigirati?
Ukoliko se ljude školuje, recimo šalje na poslijediplomski studij, onda oni moraju odraditi dvostruko vrijeme u instituciji koja ih je slala. Druge načine zadržavanja kadrova nemamo. To da ljudi odlaze na bolje plaćena radna mjesta u privatnom sektoru, to je jednostavno tako, to je tržište rada, to se događalo i drugim zemljama kad su pristupale EU. Mi ljude pokušavamo motivirati na ostanak na drukčiji način, da se cijeni ono šta rade. A ih se šalje na dodatnu edukaciju, a dijelom ju i sami organiziramo. Bitno nam je da uspijevamo nadoknaditi te odlaske i educiramo nove kadrove.
Vijesti iz medija
