(Novi list/Branko Podgornik)
Nova godina donijet će oporavak i prosinac 2013. će donijeti više optimizma nego prosinac 2012. U 2014. i posebno 2015. očekujem novi investicijski bum, zahvaljujući tokovima novca iz Europe.
Vlada želi u novoj godini preokrenuti trendove i potaknuti gospodarski rast, rekao je prof. dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, u novogodišnjem razgovoru za naš list. Grčić je najavio velike olakšice za privatne investitore koje bi ih trebale potaknuti na veća ulaganja i novo zapošljavanje ljudi.
Kakve olakšice za investitore Vlada uvodi od početka 2013. godine?
– Velika očekivanja polažemo u dva strateški važna zakona. Jedan je već donesen u Saboru, riječ je o Zakonu o poticanju ulaganja. Drugi je u pripremi, a radi se o zakonu o velikim, strateški važnim investicijskim projektima . Početak 2013. obilježit će donošenje provedbene uredbe Zakona o poticanju ulaganja, a onda će investitorima biti na raspolaganju čitav niz olakšica. Za investicije veće od 3 milijuna eura porez na dobit neće se uopće plaćati u razdoblju do 10 godina, od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom. Poduzetnicima koji ulažu od 1 do 3 milijuna eura stopa poreza na dobit umanjuje se za 75 posto, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta dok se stopa poreza na dobit za investicije do 1 milijun eura, smanjuje za 50 posto ako investitor otvori 5 novih radnih mjesta. To je samo dio olakšica koje idu na ruku investitorima, a kojima želimo pojačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, postići veću zaposlenost i ravnomjerni regionalni razvoj.
Hoće li poduzetnici dobiti izravne poticaje za zapošljavanje?
– Zakonom su utvrđeni poticaji za mikropoduzetnike, porezni i carinski poticaji, daju se i potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta i troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom. Stimuliraju se i razvojno-inovacijske aktivnosti, a imamo i posebne poticajne mjere za sufinanciranje kapitalno-intenzivnih i posebno radno-intenzivnih investicijskih projekata. Direktni poticaji zapošljavanju kreću se od 3.000 do 9.000 eura po radnom mjestu ovisno o tome kolika je stopa nezaposlenosti u pojedinoj županiji. Mogućnosti su doista brojne. Smanjena je i granica poticanja malih investicija. Tako za male poduzetnike, koji investiraju minimalno 50.000 eura, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50 posto u razdoblju do pet godina ako otvore najmanje tri nova radna mjesta u godinu dana od početka investicije.
Upozorenje Vladi
Te mjere izgledaju stimulativno. U čemu je onda problem, zašto još nema značajnijeg oporavka privatnih ulaganja?
– Sami poticaji ne mogu riješiti sve trenutne probleme koji opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Poticaji su dobro došli, ali mi trebamo i niz drugih mjera koje će poboljšati poslovnu klimu. Svjesni smo da gospodarski oporavak ne možemo osigurati samo na bazi javnih investicija, te da poslovna klima i privatna ulaganja predstavljaju ključni uvjet oporavka. To nas je motiviralo da odlučnije krenemo u reforme koje će se s početkom 2013. dodatno ubrzati. Prema modelu »Doing Business« Svjetske banke, idemo u rezanje birokratskih i drugih prepreka poslovanju. Želimo da se Hrvatska pomakne s današnjeg 84. mjesta i da investitori to prepoznaju, jer privatni investitor će ulagati jedino kad procijeni da je poslovno okruženje prijateljsko i da će mu posao osigurati povrat investicije u željenom roku te zaradu u svakoj idućoj godini.
Koliko će sniženje kreditnog rejtinga Hrvatske, koje je izvela agencija Standard & Poor's, utjecati na strukturu državnog proračuna i investicije u Hrvatskoj tijekom 2013. godine?
– Radi se o ozbiljnom upozorenju Vladi da ubrza reforme i nastavi, u 2012. godini, započeti i uspješno odrađeni proces fiskalne konsolidacije. Srećom, izravni učinak sniženja rejtinga na cijenu kapitala neće biti tako velik kao što se očekivalo. Situacija danas je puno povoljnija nego što je to bilo početkom 2012. kada smo uspješno izbjegli srozavanje rejtinga, te samim tim ostvarili i značajne uštede na kamatama.
Vlada mora odgovoriti i na ovaj izazov. Za očekivati je da će već u prvom kvartalu 2013. biti nužan rebalans proračuna. To znači na rashodnoj strani manje za približno 2,5 milijarde kuna i manji ukupni deficit nego u 2012. Svi ministri i direktori javnih poduzeća još će jednom napraviti reviziju financijskih planova.
Planirate li smanjenje plaća iz proračuna? Je li Vlada preispitala investicije i je li od nekih odustala?
– S obzirom da smo predvidjeli oko 2,3 milijardi kuna ušteda na dodacima na plaće, mislimo da bi svaki novi rez u tom dijelu ozbiljno narušio standard građana, te kroz dodatno smanjenje osobne potrošnje negativno utjecao na mogući gospodarski oporavak. Stoga je realnije izvršiti određene korekcije u dosta ambicioznom planu kapitalnih ulaganja. No, uvijek treba znati da se radi o zatvorenom krugu gdje svako diranje u bilo koju komponentu agregatne potrošnje – ili osobnu, ili javnu, a posebno investicije – nužno vodi u korekciju stope rasta.
No, bojim se da će hrvatski vjerovnici dobiti više nego lani?
– Nova 2013. godina, kako smo već isticali, bit će jedna od najtežih fiskalnih godina. S jedne strane imamo gotovo 6 milijardi kuna više rashoda koji se ne mogu izbjeći, a riječ je o 3 milijarde kuna kamata, jednu milijardu kuna restrukturiranja brodogradnje i 1,7 milijarda kuna uplate u EU proračun, a s druge strane je vrlo uzak prostor za daljnje uštede s obzirom da smo u 2012. srezali deficit za gotovo 5 milijardi kuna. No, svjesni smo da moramo ubrzati reformske procese kako bismo trajnije stabilizirali rashodnu stranu proračuna i nastavili putem fiskalne konsolidacije, te osigurali bolju poslovnu klimu za oporavak privatnih investicija.
Porez na imovinu
Hoće li biti novih poreznih opterećenja tijekom 2013. godine? Hoće li se uvesti porez na imovinu i spada li taj porez u novo opterećenje gospodarstva?
– Što se tiče poreza na imovinu, otvorili smo javnu raspravu i time pokazali da smo svjesni da je takav zahvat ozbiljna strukturna reforma i da zaslužuje nekoliko mjeseci razgovora. Da smo mislili da to treba lomiti preko koljena, onda bi vjerojatno zakon već bio u saborskoj proceduri i stvar bi bila gotova. Ali to nismo učinili, rasprava će pokazati koje je rješenje najbolje.
Je li točno ono što kažu u HUP-u, da su nova opterećenja poduzetnika tijekom 2012. godine bila veća od rasterećenja?
– Ne, dapače, Vlada je smanjivanjem doprinosa i rezanjem parafiskalnih nameta pridonijela rasterećenju gospodarstva. I nastavit ćemo tim putem. Od siječnja će biti manja obveza PDV-a na ugostiteljske usluge, čime ćemo povećati konkurentnost te značajne djelatnosti.
Je li moguć gospodarski rast u Hrvatskoj dok u eurozoni vlada stagnacija, dok u Hrvatskoj pada potrošnja, dok se poslovne banke razdužuju i povlače novac svojim majkama, a gospodarstvu smanjuju kredite? Kako tumačite činjenicu da HNB poslovnim bankama smanjuje obvezne rezerve, ali da oslobođeni novac ne stiže do gospodarstva? Kakvi su izgledi za oporavak gospodarstva bez jeftinog i pristupačnog novca?
– Da. Već sam naglasio važnost dostupnosti novca za oporavak gospodarstva. Situacija je trenutno takva da se prvi put nakon 12 godina banke razdužuju, odlijeva se kapital iz Hrvatske prema inozemstvu i pada kreditna aktivnost. Ne ide nam u prilog niti smanjena ukupna investicijska aktivnost u Europi. A upravo zaustavljanje recesijskih trendova u državama Europske unije, osobito u najvećim vanjsko-trgovinskim partnerima Republike Hrvatske, poput Italije i Slovenije, važna je eksterna pretpostavka za naš gospodarski oporavak. Mi nismo otok, za Hrvatsku je objektivno rizik produljenje recesije u EU, kao i smanjivanje investicijskih aktivnosti europskih kompanija.
Jedinstvena prilika
No, uz dužni oprez u prognozama, ali uvažavajući analizu trendova, za očekivati je da će ulazak Hrvatske u EU ipak za nas biti jedan značajan preokret. Pokazalo se da su nove članice EU postajale atraktivnije za ulagače. Ulazak na jedinstveno tržište, bespovratni izvori iz EU fondova, činjenica da pripadate novoj zajednici, otvorenost granica – sve je to davalo šansu svim novim državama članicama. Vjerujem da će na isti način dati šansu i Hrvatskoj.
Vidim da ste optimist?
– Da, umjereni sam optimist. Ponekad treba imati i malo sreće. Nova godina donijet će oporavak i prosinac 2013. će donijeti više optimizma nego prosinac 2012. U 2014. i posebno 2015. očekujem novi investicijski bum, zahvaljujući tokovima novca iz Europe. U velikoj mjeri i kroz javni sektor. Zato, pozivam sve da se više okrenu financiranju nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU, te velikim kapacitetima razvojnih banaka. U 2013. godini bit će nam na raspolaganju gotovo milijardu eura od strane Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvitak, te Europske investicijske banke. Iz IPA i strukturnih fondova EU u 2013. bit će nam na raspolaganju više od 500 milijuna eura, a u svakoj idućoj godini više od 1,1 milijardu eura. Jedinstvena je to prilika da povežemo domaće izvore financiranja i sredstva iz EU-fondova te razvojnih banaka za unaprjeđenje infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva, za inovacije, poljoprivredu i ruralni razvoj. Ako, uz Vladu, i svi drugi zapnu »iz petnih žila« uvjeren sam u svijetlu budućnost Hrvatske.
Bez novca ćemo teško izaći iz začaranog kruga
Što držite ključnim za investicije?
– Sve je važno. Od micanja birokratskih prepreka, smanjenja poreznog opterećenja, poštivanja ugovornih odnosa, pa do urednog plaćanja obveza i bolje likvidnosti. Bez novca ćemo teško izaći iz ovog začaranog kruga. Jako je bitno da se vrati povjerenje financijskog sustava u hrvatske poduzetnike te da se nađu dodatni financijski instrumenti koji će omogućiti podjelu rizika i poduzetnicima olakšati financiranje tekućeg poslovanja i novih projekata. Zato će biti važno da se ubrza restrukturiranje tvrtki uz pomoć države, banaka i najvećih vjerovnika na temelju Zakona o financijskom poslovanju. Drugo, jačamo financijski FGS-ove, a u pripremi su još neki modeli koji bi omogućili ulazak fondova u equity poduzeća i pomogli u restrukturiranju, kako financijski tako i kroz unaprjeđenje menadžmenta. Što se tiče malih poduzetnika, već u 2012. je HAMAG-Invest gotovo udvostručio broj i vrijednost garancija pomažući im da lakše prebrode krizu, a i HBOR je u tom smislu dao vrlo značajan doprinos.
Konačno ide TE Plomin
Koje glavne investicijske projekte planirate tijekom godine?
– Napokon bi mogla započeti gradnja TE Plomin. Očekujem da bi negdje do ljeta mogli biti sklopljeni ugovori kako bi se krenulo u realizaciju tog velikog projekta. Isto tako, računamo na realizaciju investicije u termoelektranu Sisak, dok za HE Ombla još nije sigurno što će se događati. Oko Omble je bilo puno razgovora, još nije odlučeno.
U planu je i nekoliko željezničkih pravaca poput relacija Dugo Selo-Križevci te Okučani-Novska. Što se tiče riječkog pravca, u sljedećih godinu-dvije moramo sve pripremiti da bi se taj značajni projekt, vrijedan gotovo 1,5 milijardi eura, realizirao najkasnije do 2018. godine.
Uz željezničke prometne pravce jako su nam važni i projekti odlagališta otpada poput Marišćine, Kaštjuna, Bikarca, Piškornice i sličnih. Imamo i gomilu investicija u pripremi, a vezane su uz vodoopskrbu i odvodnju u najvećim hrvatskim gradovima. Nakon njih krećemo u ruralne sredine i manje gradove. Samo za te tri komponente od 2014. povlačimo iz EU fondova najmanje 500 milijuna eura godišnje.
Vijesti iz medija
