Novi list/ Gabrijela Galić
ZAGREB »U Hrvatskoj se trenutačno provode projekti sufinancirani iz europskih fondova ukupno vrijedni oko pet milijardi kuna. U to su uključena sredstva iz strukturnih fondova koje Hrvatska koristi od ulaska u EU te sredstva iz pretpristupnih fondova. No, ljestvica se podiže visoko kako je to u nekoliko navrata naglašavao Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, pa je plan u idućoj godini taj iznos podići na ukupno 11,5 milijardi kuna u što nisu uključena sredstva koja se mogu povući u području ruralnog razvoja.
– Ako ćemo to realizirati bit ćemo zemlja s dobrim startom u ugovaranju, a onda ćemo vidjeti kako će se to na terenu provoditi – kazao je Grčić govoreći o projektima koji su trenutačno u provedbi i planu ugovaranja za iduću godinu. Provedba projekata, naime, odvija se sporije od ugovaranja tako je ubrzanje realizacije projekata jedan od glavnih prioriteta Vlade u idućoj godini. Realizacijske boljke nisu nepoznanica i svode se na dugotrajan žalbeni postupak u javnoj nabavi koji može trajati tri do šest mjeseci, kao i problem građevinskog sektora koji »puca po šavovima«. No, ima i situacija u kojima su projekti slabije pripremljeni.
Novi programi
Prema Grčićevim riječima, Hrvatska je koncem studenoga bila u plusu 32 milijuna eura u novčanom toku s EU-om. U proračun Unije ove smo godine uplatili 423,6 milijuna eura, a povukli smo 455,4 milijuna eura. Nakon prihvaćanja dva operativna programa – Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudski potencijali – očekuje se i uplata avansa od 60 milijuna eura. Ako Komisija avans uplati do kraja godine, što pak ovisi o europskom proračunu, Hrvatska će biti u plusu od preko 90 milijuna eura.
U okviru Konkurentnosti i kohezije Hrvatskoj je otvoren put za korištenje 6,9 milijardi eura, a dodatnih 1,6 milijardi eura do 2020. može se povući u okviru Učinkovitosti ljudskih potencijala. U istom periodu za ruralni razvoj možemo povući preko dvije milijarde eura, a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 252,6 milijuna eura.
– Ukupna svota iz svih tih izvora je 10,6 milijardi eura i to je novac koji bi Hrvatskoj trebao omogućiti novi investicijski ciklus – ističe Grčić.
Financijski efekti ulaska Hrvatske u EU ne mogu se očekivati prerano jer valja pričekati da sredstva počnu pristizati, a to ovisi o realizaciji projekata. Zorno to prikazuju i podaci o trendu ugovaranja i plaćanja od trenutka kada nam je otvorena mogućnost korištenja pretpristupnih fondova.
Priprema sustava
Vidljivo je da u tri početne godine, od 2007. godine, nije ništa napravljeno. No, Grčić za to ne krivi bivšu Vladu, već ističe kako se u tom periodu pripremao sustav, stvarali temelji za privlačenje sredstava pa je razumljivo da nije bilo »isplata«. No, činjenica je i da se prethodna Vlada susrela s problemom blokade sredstava iz PHARE programa u 2008. godini, a prijetilo se i blokadom IPA pretpristupnog fonda. A kad se sve stavi na kup, podaci ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a pokazuju kako je sadašnja vlast uspješnija od prethodne, pa su tako u tri godine ugovorili 667 milijuna eura, a privukli 347 milijuna eura iz fondova, dok je prethodna vlada ugovorila 252, a povukla 127 milijuna eura iz fondova.
Studentski dom u Rijeci »težak« 112 milijuna
Riječki studentski dom jedan je od pet projekata koji su pred početkom realizacije, natječaj je već raspisan, a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora za tu investiciju tešku 112 milijuna kuna. Tu su još izgradnja drugog kolosjeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci od gotovo 1,3 milijarde kuna, izgradnja i opremanje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija, razvoj vodno-komunalne infrastrukture Nova Gradiška kao i Županja.
Do kraja rujna iduće godine očekuje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova na 15 projekata vrijednih ukupno gotovo 4,8 milijardi kuna. Među njima su, primjerice, druga faza razvoja zračne luke Dubrovnik vrijedna 1,3 milijarde kuna, projekt razvoja riječke vodno-komunalne infrastrukture težak 851,5 milijuna kuna, regionalni centar gospodarenja otpadom Piškornica (614,1 milijun kuna), rekonstrukcija studentskih domova u Zagrebu (220 milijuna kuna), arheološki park Vučedol (130 milijuna kuna). Do kraja rujna iduće godine očekuje se i raspisivanje natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava za što se može iskoristiti ukupno 4,9 milijardi kuna.
Vijesti iz medija
