Objavljeno: 27.11.2014.

POLJOPRIVREDI NAJVIŠE Šest milijardi kuna ovisi o sposobnosti države, lokalnih vlasti i poduzetnika

Novi list / Jagoda MARIĆ

ZAGREB » Zračna luka u Dubrovniku i vodno-komunalna infrastruktura u Rijeci, samo su dva od nekoliko desetaka Vladinih aduta koji bi joj u sljedećoj godini trebali pomoći da Hrvatska povuče iz Europskih fondova više od sedam milijardi kuna. Tih sedam milijardi kuna europskih sredstava najjača su poluga na kojoj Vlada temelji nadu da će u 2015. godini Hrvatska zabilježiti barem minimalni rast gospodarstva, prvi put nakon 2008. i šest godina pada. Kad je Vlada predlagala proračun za 2015. godinu i premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac poslali su poruku ostalim članovima Vlade, javnim poduzećima ali i lokalnim vlastima da novac ubuduće traže u Europskim fondovima, da ga ne očekuju od poreza što ih plaćaju građani i gospodarstvo. No, hoće li na kraju i povući tih sedam milijardi kuna, iako potencijalno na raspolaganju ima i više novca, ovisit će na kraju o tome koliko su i projekti i država spremni za to.

Za spomenuta dva projekta, uz njih još 13, do kraja ove i u sljedećoj godini predviđeno je raspisivanje prvih natječaja, kako su nam odgovorili iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova. Svih 15 projekata za koje će se natječaji objaviti vrijedni su ukupno 4,981 milijardu kuna, ali to ne znači da će Hrvatska u sljedećoj godini dobiti sav taj novac. Prema podacima Ministarstva dubrovački je projekt vrijedan 1,4 milijardi kuna, a u sljedećoj bi godini trebala započeti njegova druga faza. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture u Rijeci procijenjen je na 851 milijun kuna, a na listi projekta nalazi se još nekoliko projekata vodno-komunalne infrastrukture te nekoliko regionalnih centra za gospodarenje otpadom.

Najizdašniji prema Hrvatskoj

Novac bi trebao stići iz programa Konkurentnosti i kohezije, iz kojeg Hrvatska za razdoblje do 2020. godine, može povući 6,88 milijardi eura. No, da se taj novac ne može povući preko noći najbolje govori odgovor Ministarstva zaštite okoliša koje najavljuje da će iz spomenutog programa za izgradnju novih centara za gospodaranje otpadom u 2015. godini povući 33,4 mlijuna kuna, te još 18,5 milijuna kuna za sanacije odlagališta. No, iz drugih europskih programa Ministarstvo zaštite okoliša planira ukupno povući oko 200 milijuna kuna. Od toga će za izgradnju novih centara za gospodarenje otpadom i sanciju odlagališta otići oko 180 milijuna kuna. Nešto više od 16 milijuna kuna odnosi se na centar Marišćina.

U Ministarstvu prometa u svoj su proračun za sljedeću godinu uključili ukupno 565 milijuna kuna, a najveći dio tog novca povući će iz Operativnog programa za promet, čak 414 milijuna kuna, dok se ostatak odnosi na Program konkurentnosti i kohezije koji je po pitanju sredstva prema Hrvatskoj bio najizdašniji.

Pojačati proračune

Uz već spomenutu zračnu luku u Dubrovniku, među njihovim su projektima i izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno, most Čiovo i pretovar terminal za pretovar rasutih tereta u Osijeku.

Najsigurnijim se pak čine sredstva koja će povući poljoprivreda. U sljedećoj godini poljoprivrednici potencijalno iz EU fondova mogu dobiti 1,93 milijardi kuna. Najveći dio, čak 1,253 milijarde kuna odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i za očekivati je da će većinu tih sredstva Hrvatska i dobiti, odnosno da će završiti na računima poljoprivrednih proizvođača. U tom resoru očekuju i 463 milijuna kuna za ruralni razvoj, te 236 milijuna kuna za financiranje mjera uređenja tržišta poljoprivrednih proizvođača. Zbog svega toga proračun Ministarstva poljoprivrede u sljedećoj bi godini trebao biti 1,65 milijardi kuna više od ovogodišnjih. Na taj način, savjetovao je ministar Lalovac kolegama, svi bi trebali pojačavati svoje proračune. No, za razliku od poljoprivrede nemaju svi poticaje koje EU proračun transferira njihovim korisnicima.

Natječaji krajem godine

Mogućnost za povlačenje dvije i pol milijarde kuna imaju i poduzetnici. Već krajem ove i početkom sljedeće godine raspisat će se natječaji za pet programa kroz koje gospodarstvo može dobivati bespovratna sredsta. Najviše novca, čak 1,36 milijardi kuna, dijelit će se za ulaganja u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga. Ni te dvije i pol milijarde kuna poduzeća neće dobiti »na lijepe oči« nego bi doista trebali imati održive planove u koje će ih uložiti.

PROJEKTI

1. Razvoj Zračne luke Dubrovnik (2. faza)

2. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Rijeka

3. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica

4. Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak

5. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture na području Moslavine

6. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Belišće-Valpovo

7. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Petrinja-Mošćenica

8. Izgradnja i opremanje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija
(SEECEL)

9. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Nova Gradiška

10. Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac II

11. Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Virovitice

12. Lučka uprava Osijek – terminal za pretovar rasutih tereta

13. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Vodice-Tribunj-Srima

14. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Županja

15. Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek

Vijesti iz medija