(Novi list /Branko Podgornik)
Goranske općine i gradovi izgubit će dosadašnje državne potpore za brdsko-planinska područja, jer se po stupnju razvijenosti nalaze u okvirima hrvatskog prosjeka i ne udovoljavaju zakonske kriterije za takvu vrstu pomoći. To je naišlo na nezadovoljstvo Gorana koji opravdano smatraju da su njihovi životni uvjeti teži nego drugdje. S time se slaže i Ministarstvo regionalnog razvoja, koje je počelo pripremati pomoć Gorskom kotaru na druge načine – putem europskih fondova i putem nadoknade dijela troškova za čišćenje snijega na prometnicama i za održavanje cesta, potvrdio nam je jučer Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU.
Usporiti iseljavanje
– Jedan oblik pomoći Gorskom kotaru jest korištenje sredstava iz europskih fondova, čime bismo željeli usporiti iseljavanje iz tog područja. Na korištenje fondova imaju pravo tvrtke i jedinice lokalne samouprave, koje bi u sklopu planiranja razvoja trebale više poticati stvaranje projekata za korištenje tog novca. U tome će im pomoći Ministarstvo regionalnog razvoja koje će sredstva, raspoloživa u fondovima EU, usmjeravati prema Gorskom kotaru, kaže zamjenik ministra. On podsjeća da se novac iz fondova može koristiti za projekte u obrazovanju i predškolskom odgoju, za poljoprivredu, za poduzetništvo i druga područja.
Drugi oblik pomoći trebalo bi dati Ministarstvo financija, koje raspolaže novcem za potporu lokalnim proračunima. Ministarstvo regionalnog razvoja predložit će da se dio sredstava usmjeri goranskim općinama koje imaju visoke troškove zbog vremenskih neprilika, kaže Puljiz. Napominje da to može biti nadoknada za dio troškova čišćenja prometnica od snijega, kao i za održavanje lokalnih cesta, jer ti troškovi gutaju velik dio goranskih proračuna. On vjeruje da će Ministarstvo financija imati razumijevanja za taj prijedlog. Uz ta dva oblika pomoći, Ministarstvo će početi razgovore s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama, kako bi se utvrdile mogućnosti za dodatne pogodnosti Goranima pri upravljanju šumskim bogatstvom, tvrdi Puljiz.
Solidna razvijenost
Od 45 općina i gradova u Hrvatskoj, koji su trenutačno obuhvaćeni Zakonom o brdsko-planinskim područjima, njih 13 nalazi se na području Primorsko-goranske županije. To su Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko, koji spadaju u Gorski kotar, te Čavle, Jelenje, Klana, Matulji i Vinodolska općina. Pravo na državno potpomaganje, prema zakonu, imaju samo jedinice čiji je stupanj razvijenosti niži od 75 posto prosjeka Hrvatske.
Međutim, spomenute primorsko-goranske jedinice imaju indeks stupnja razvijenosti koji se kreće od 85 posto državnog prosjeka, koliko iznosi u Vrbovskom, pa do 118 posto, koliko iznosi u Fužinama. Kriteriji za utvrđivanje razvijenosti su dohodak po stanovniku, prihodi proračuna, stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovanih stanovnika. Ove primorsko-goranske općine i gradovi nalaze se u okvirima hrvatskog prosjeka po svim kriterijima, osim po mogućnostima punjenja proračuna, gdje prosječno zaostaju gotovo 30 posto. Međutim, goranski gradovi i općine ipak bolje stoje u odnosu na stotinjak hrvatskih općina, uglavnom u Slavoniji, u kojima je stupanj razvijenosti niži od 75 posto državnog prosjeka, upozoravaju u Ministarstvu.
Odselio svaki deseti Goranin
Ministarstvo regionalnog razvoja, koje vodi ministar Branko Grčić, tvrdi da želi pomoći goranskim proračunima, to više što Gorski kotar muči iseljavanje mladih ljudi. Stanovništvo Hrvatske od 2001. smanjilo se za 0,6 posto, a u osam goranskih općina čak za 9,2 posto. Odselio je svaki deseti Goranin. Neki od njih, pretpostavlja se, preselili su u pet preostalih brdskih općina u Primorsko-goranskoj županiji, u kojima se stanovništvo u posljednjih desetak godina povećalo za 10,3 posto.