HINA
Za sredstva koja će iz fondova Europske unije Hrvatskoj biti na raspolaganju u razdoblju od 2014. do 2020. godine već su pripremljeni projekti vrijedni 1,1 milijardu eura, a prvi natječaji za javnu nabavu za te projekte krenut će u zadnjem kvartalu ove godine, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić otvarajući danas "Tjedan EU fondova".
Informativno-obrazovna manifestacija "Tjedan EU fondova" održava se u Zagrebu od 10. do 14. veljače u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i drugih institucija uključenih u sustav upravljanja i kontrole korištenja EU sredstava te Hrvatske gospodarske komore i veleposlanstava Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Mađarske.
Otvarajući skup Grčić je ponovio kako "niti jedan euro iz EU fondova neće ostati neiskorišten" te je podsjetio da se trenutno provode, pokrenuti su postupci javne nabave ili su u procesu ugovaranja projekti vrijednosti oko 775 milijuna eura, koji će se financirati preostalim sredstvima pretpristupnih fondova i već alociranog novca strukturnih fondova EU.
Grčić je istaknuo i da u 2014. ne treba očekivati značajniji priljev iz EU fondova, jer je ovo godina programiranja, kao i u ostalim članicama EU, s obzirom da je okvir za novo financijsko razdoblje od 2014. do 2020. prihvaćen tek potkraj 2013. godine.
Ipak, ističe Grčić, programiranje u Hrvatskoj je uznapredovalo, Europskoj komisiji je na evaluaciju predan nacrt Partnerskog sporazuma, čiji bi finalni prijedlog trebao biti dovršen do travnja. Operativni programi, koji određuju prioritete financiranja do 2020., bit će predani EK na odobrenje oko sredine srpnja i za očekivati je da će prvi natječaji za sredstva za 2014. izaći u zadnjem kvartalu ove i prvom tromjesečju iduće godine. Paralelno s time pripremaju se i projekti koji će kandidirati za ta sredstva, vrijedni oko 1,1 milijardu eura, istaknuo je Grčić.
Prvi dan "Tjedna EU fondova" bavi se tematskim područjem "Inovacije i EU fondovi", a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je istaknuo da su inovacije postale nužni čimbenik konkurentnosti gospodarstva, kao i gospodarskog rasta.
No, u Hrvatskoj važnost inovacije nije dovoljno prepoznata, zbog nepostojanja inovacijske politike i neučinkovitog inovacijskog sustava, što bi se trebalo promijeniti kroz jednu od ključnih gospodarskih strategija - Inovacijsku strategiju, najavio je Vrdoljak.
Pritom je kao jedan od najvećih problema nedovoljnog korištenja inovacija naveo malo učešće realnog sektora u ukupnim ulaganjima u razvoj i istraživanje, od 40 posto, dok je prosjek EU 54 posto. Uz to, istaknuo je, podaci za 2011. primjerice govore da je od ukupnog iznosa ulaganja u razvoj i istraživanje glavnina novca, oko 73 posto, utrošena na plaće istraživača, a npr. tek 1,4 posto na tehnologijska istraživanja.