Novi list / Danko Radaljac
Dalmacija je jedno, Istra, Rijeka i Lika drugo, Zagreb sa Siskom, Karlovcem i Bjelovarom treće, sjeverna Hrvatska četvrto, a Slavonija peto područje. Svrha podjele je grupiranje županija radi lakšeg strateškog planiranja i koordinacije prema državnim sredstvima EU
Sad već desetljećima nakon prvih spominjanja potrebe za teritorjalnom reorganizacijom, trenutačna Vlada je nakon gotovo dvije godine priprema iznijela u javnost prvi dokument kojim se s time kreće.
Ministarstvo regionalnog razvoja, odnosno ministar Branko Grčić, na jučerašnjoj je konferenciji za novinare predstavio nacrt Zakona o regionalnom razvoju, koji bi od 1. siječnja 2015. godine u potpunosti zamijenio Zakon o područjima posebne državne skrbi te Zakon o brdsko-planinskim područjima. Gledano s praktične strane, ova reforma znači da će se preraspodijeliti sredstva koja su služila kao potpore nerazvijenim krajevima.
- Radimo strategiju na osnovu statističkih podataka, tako da će područja koja su ispod 75 posto razvijenosti prema državnom prosjeku dobivati pomoć, pojasnio je Grčić, objašnjavajući kako se do statističkog prosjeka došlo izračunom pet mjerila: osnovnog dohotka po stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornog prihoda jedinice lokalne samouprave po glavi stanovnika, stope obrazovanja te kretanja broja stanovnika između dva popisa.
Urbana područja
Gledano čistim brojkama, 80 jedinica lokalne samouprave koje sada primaju dotacije države će ostati bez toga, dok bi 105 onih koji ne primaju sada ušli u jedinice kojima se pomaže. Jedan primjer onih koji primaju pomoć države je eklatantan – Dubrovnik je razvijeniji od hrvatskog prosjeka, ali prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi i dalje doniran od državnog proračuna. Od 2015. godine bi tako oni izašli iz te kategorije, s tim da je ministar najavio kako će kroz tu godinu općine i gradovi koji su izašli iz mjera donacija ipak primiti neke kompenzacije, kako bi lakše prešli na novu situaciju.
Hrvatska je zbog potreba lakše preraspodjele sredstava podjeljena i na pet planskih područja. Dalmacija je jedno područje, Istra, Rijeka i Lika drugo područje, Zagreb sa Siskom, Karlovcem i Bjelovarem treće, sjeverna Hrvatska četvrto, a Slavonija peto. Svrha podjele je grupiranje županija radi lakšeg strateškog planiranja te koordinacije sredstvima, tako i prema onima Europske unije.
Pored toga, uvode se i novine u vidu urbanih područja, podjeljenih na dva razreda. U prvom su četiri velike konglomeracije, znači Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, a u drugoj sva gradska središta s više od 35 tisuća stanovnika. To je bilo potrebno jer u novom EU proračunu po pet posto iz strukturnih fondova je namjenjeno baš urbanim područjima.
Čvrsto uvjerenje
U ministarstvu regionalnog razvoja su svjesni kako će biti i političkog otpora ovim rješenjima.
- Mi koji smo radili na ovim prijedlozima čvrsto stojima iza njega. Stalno se govori kako su reforme bitne, kako se bogatima treba prestati davati, a siromašnija područja potaknuti prema razvoju. Mi to ovime i radimo, jasno je da će postojati interesne skupine koje će ovim prijedlogom ostati bez nekih financijskih prihoda, ali tako jednostavno treba biti. Ovo je ona reforma koju smo stalno prizivali , kaže Grčić. Gledano iz perspektive državnog proračuna, sredstva koja se sad izdvajaju za dotacije lokalnim područjima ostala bi otprilike na istom iznosu.
Vremenski gledano, predviđeno je da zakon stupi na snagu oko veljače slijedeće godine, s time da bi puna primjena započela tek 1. siječnja 2015. godine. Kako je već napomenuto, lokalne samouprave koje bi ostale bez dotacija ipak bi za 2015. godinu dobile određena sredstva, jsano mnogo manja nego prije.
________________________________________________________________________________________
Manje plaće ili volonteri u siromašnim samoupravama
Nakon Zakona o regionalnom razvoju krenulo bi se i s promjenama u financiranju lokalne samouprave. Naime, u ovom trenutku oko 50 posto jedinica lokalne samouprave nije samostalno financijski sposobno.
- Često se dolazi do toga da je birokracija unutar same općine ili grada svrha samoj sebi i da samo zbog toga postoji ta jedinica lokalne samouprave, kaže ministar Grčić. Iako se ne bi kroz zakon formaliziralo da bi općinski načelnici trebali raditi volonterski, najvjerojatnije će se uvesti određeni zakonski postotak lokalnog proračuna koji se može potrošiti na plaće birokracije. I pri tome bi se postotak izračunavao samo prema redovnim prihodima, znači iz poreza, prireza i komunalnih naknada. Općine kojima taj postotak ne bi bio dovoljan za plaćanje i jedne zaposlene osobe jednostavno bi morale biti volonterski vođene.