(Lider / Mladen Volarić)
Unatoč činjenici da je uspješno ostvarenje sufinanciranja projekata iz fondova Europske unije zahtjevan i odgovoran posao, činjenica je također, istaknuto je na trodnevnoj radionici za novinare što se održava u Opatiji, da je zbog preklapanja rokova Hrvatska upravo u jedinstvenoj situaciji mogućnosti korištenja sredstava iz triju financijskih perspektiva EU-a.
Iz pretpristupnog fonda IPA, koji je objedinio nekoliko ranijih zasebnih fondova i koji predviđa za ugovaranje oko 100 milijuna eura financijske pomoći do kraja lipnja, od 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU, u sklopu Strukturnog fonda iz šestomjesečnog prijelaznog razdoblja Hrvatsku čeka ponuda od 800 milijuna eura, a od 2014. godine, kad nastupa nova financijski period EU-a do 2020. godine, Hrvatskoj se otvaraju kohezijski fondovi s planiranom mogućnošću povlačenja oko milijardu eura godišnje. Naravno, u tom razdoblju realizirat će se i morati dovršiti svi započeti projekti iz programa IPA i strukturnih fondova.
S obzirom na brojne predrasude i dezinformacije koje su pratile sve aktivnosti vezane za korištenje pretpristupnih fondova EU-a, organizatorima novinarske radionice, a to su Delegacija Europske unije u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, bilo je stalo da predavači Ana Odak i Krešimir Ivančić iz Ministarstva RRFEU-a, Richard Harding, konzultant Velike Britanije za Kohezijsku politiku, i Victoria Jane Primhak, Resident Twinnig Advisor, te Mirko Štular, odgovorni urednik Vala 202 Radio Slovenije icrpnim i proaktivnim radom s novinarima stvore barem medijsku osnovu za prijenos istinitih, razumljivih, dovoljno detaljnih i pravovremenih podataka o suštini korištenja fondova EU, a što se poglavito odnosi na predstojeće prijelazno razdoblje Strukturnih fondova i stvore produktivnu komunikaciju s javnošću u vezi činjenica o postpristupnim programima i korištenjem sredstava iz kohezijskih fondova.
Javnost mora biti informirana da suradnja EU-a i država članica teži specifičnim ciljevima i daje rezultate i EU djelomično financira sve inicijative koje je odobrila, kazao je Richard Harding, naglasivši da je Hrvatskoj potencijalno na raspolaganju više od 10 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine, a izvori za ta sredstva je pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za ribarstvo i pomorstvo (EMFF). Međutim, s obzirom da se radi o mogućnosti korištenja daleko ozbiljnijih izvora financiranja nego u pretpristupnom razdoblju, Harding i Primhak upozorili su i na striktno pridržavanje pravila, krajnju odgovornost za realizaciju odobrenih projekata u ugovorenim okvirima, što povlači i oštre financijske sankcije u slučaju nepridržavanja ugovorenih obveza.
IPA je u tom smislu trebala biti kao svojevrsna škola, a kao bitan dio nadzornih mehanizama nalaže se šire partnerstvo, veću transparentnost i spuštenje odgovornosti čak i na razinu operativnih dionika.
U skupini 'naučenih lekcija' iz dosadašnje prakse korištenja pretpristupnih fondova uočeni su negativni elementi kao što su složena i neproporcionalna administracija, kontrole troškove neproporcionalne samoj razini investicija iz projekata, kašnjenja u trošenju i općenito slabije trošenje, utjecaj negativnih faktora svjetskoga gospodarstva, te manjak fleksibilnosti, a što je duhovito primjerom ilustrirala Victoria Jane Primhak.
- Da je kojim slučajem Kristofor Kolumbo tražio potporu Europske unije kako bi pronašao put do Indije, a pritom je otkrio Ameriku, dobivenu potporu morao bi zbog nedostatka fleksibinosti administracije vratiti zbog nenamjenskog trošenja, kazala je Primhak.
U praktičnom smislu, iz spomenutih pet fondova EU-a iz financijske perspektive 2014. do 2020. godine predviđeno je financiranje projekata koji se mogu svrstati u 11 tematskih ciljeva: jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija: povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija, povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora, te ribarskog i akvakulturnog sektora; podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima, promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanja rizikom; zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa; promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim infrastrukturama; promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage; promišljanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva; ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, te jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave.