(www.dw.de / Ivana Zrilić)
Nerazumljivi birokratski jezik, zahtjevna dokumentacija, stroga pravila - mnogim hrvatskim građanima i institucijama prepreke na putu do novca iz Bruxellesa čine se nepremostive. Ali trud se na kraju ipak isplati.
Verica Dragović Uzelac, voditeljica projekta Višnja Maraska (prunus cerasus var. marasca) kao sastojak funkcionalne hrane, koji je uspješno kandidiran i proveden, poručuje da se do sredstava iz EU-fondova ipak može. "Krajem 2012. godine dobili smo odobrenje financijskog izvješća što je konačan znak da je projekt bio uspješno implementiran. Iskorišteno je 94 posto sredstava koja su bila na raspolaganju," kaže Verica Dragović Uzelac koja je u timu radila zajedno sa sedam kolega, među kojima su i istraživači Laboratorija za tehnologiju i konzerviranje voća i povrća pri Prehrambeno biološkom fakultetu.
Njihov projekt je dokaz da se može i uspješno kandidirati. "Sredstva se mogu dobiti vrlo brzo, te ono što je najvažnije - ostvariti zacrtano“, kaže Verica Uzelac Dragović.
Trud se isplati
Nositelji projekta i partneri na projektu bili su Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar te Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija. Projekt je službeno predložen od strane Regionalnog koordinatora Razvojne agencije Zadarske županije.
"Razvoj i napredak – vlastiti odnosno tvrtke ili društva tj. udruga za koje se radi su nešto što bi nekoga moglo potaknuti na kandidaturu projekta. Vjerujem da birokratske procedure mogu nekoga preplašiti, ali osobno ipak mislim da se sve to isplati. Treba imati viziju, dobru ideju i hrabrost, da se ustraje i nađe neko rješenje ako nastanu prepreke", kaže Maja Pavlović, predstavnica za medije pri delegaciji Europske unije u Hrvatskoj.
Nije točno da jedan zarez ruši projekt
Iskustvo delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj je takvo da se nastoji što više izaći u susret aplikantima, ističe Maja Pavlović i naglašava kako nije istina da pri ocjenjivanju projekata samo jedan zarez ili točka koja nedostaje mogu uskratiti mogućnost da projekt uopće bude razmotren.
"Kontaktiramo aplikante i tražimo pojašnjenja", kaže Maja Pavlović i napominje kako je istina da su neke procedure zahtjevne, ali samo zato da bi svi imali jednake uvjete i jednake šanse.
Bez iskustva, ali s puno entuzijazma
Četiri ili pet godina skupina znanstvenika proučavala je svojstva višnje maraske i njezine pozitivne utjecaje na zdravlje. Odlučili su svoje spoznaje utkati u projekt te ga kandidirati za sredstva iz europskih fondova. Važno je reći da nisu imali nikakvo prethodno iskustvo, no sami ističu kako im je najjače "oružje" bio nevjerojatan entuzijazam.
Cilj je bio dobiti sredstva uz pomoć kojih bi potaknuli opremanje centra tj. laboratorija u kojem bi se proizvodila hrana na bazi višnje maraske u Zadru, osiguravanje uvjeta prerade, te suradnja s proizvođačima višnje maraske.
Rezultat je sljedeći; dobiven je praškasti proizvod od višnje, sok od višnje te liofilizirana tj. sušena višnja maraska koja se može koristiti primjerice u konditorskoj industriji. Sušene maraske i prah soka maraske novi su proizvodi ili poluproizvodi za koje su interes pokazale i velike hrvatske tvrtke poput Maraske, Podravke i Agrokora. Putem nekoliko radionica organizirana je i edukacija malih proizvođača višnje maraske.
Prva sredstva na računu za dvadesetak dana
Od trenutka kada su odlučili pripremiti projekt do samog čina kandidature prošle su dvije godine. U međuvremenu se intenzivno radilo na projektu čija je ukupna vrijednost gotovo pola milijuna eura. Od dana kada je potpisan ugovor za projekt do dana kada su prva sredstva "sjela" na račun prošlo je samo dvadesetak dana. Prva rata iznosila je čak sedamdeset posto od ukupno odobrenog iznosa. Dakako, za trajanja projekta trebalo je redovito podnositi financijska izvješća.
Što su naučili iz grešaka?
Verica Dragović Uzelac, voditeljica projekta, kaže kako je kod prijave jako važno dobiti jasnu sliku i razlučiti što je prihvatljivo, a što nije. Priznaje kako su dokumenti bili vrlo komplicirani.
Na pitanje postoji li nešto što bi danas učinila drukčije nego u vrijeme dok je radila na projektu Dragović Uzelac kaže kako bi u pripremi i realizaciji projekta angažirala barem još jednog suradnika. Konkretno, to znači da bi umjesto jedne osobe koja je primala plaću iz odobrenih sredstava angažirala barem još jednu. Osim toga, smatra kako bi osobe koje primjerice rade u računovodstvima fakulteta, trebalo educirati kako voditi financije za EU projekte, jer je njezin tim morao angažirati i dodatno platiti posebnog stručnjaka za vođenje financija.
Priča o ovom projektu ima i svoju slatku stranu. Količine liofilizirane tj. sušene višnje maraske, koje se proizvode u novoosposobljenom laboratoriju za sada zadovoljavaju potrebe proizvođača čokolade Dubravka Vitlova koji je višnje uspješno ukomponirao u ukusne praline i kvalitetne čokolade.