Ulaganja će biti usmjerena na prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe.
Sektor prometa se u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ za 2014.-2020. nalazi unutar prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost gdje je za ulaganja u prometnu infrastrukturu predviđeno 1,3 milijarde eura, od toga je 400 milijuna eura predviđeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.
Ulaganja će u ovom razdoblju biti usmjerena na prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe. Također će biti usmjerena na poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima te na jačanje teritorijalne kohezije.
Budući je hrvatski prometni sustav posljednjih 15 godina bio usmjeren na razvoj autocesta i obilježava ga neujednačenost, ova ulaganja bit će usmjerena na poboljšanje kvalitete u svim drugim načinima prijevoza, kao i na povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim prometom te na interoperabilnost, multimodalnost i plovnost unutarnjih vodni putova.
Integracijom hrvatske prometne mreže unutar europske prometne mreže i poboljšanjem regionalnih veza omogućit će se razvoj nacionalnog gospodarstva, poboljšati putnički i robni promet, poboljšati sigurnost prometa, stvoriti uvjete za ulaganja u nove kapacitete u području prometa te smanjiti negativne utjecaje na okoliš.
Navedenih 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je za financiranje projekata u cestovnom sektoru, i to 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži i 70 milijuna za sigurnost u prometu. Projekti koji će se moći financirati iz ovih sredstava su primjerice, Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Rijeka D403, Omiška zaobilaznica: Stobreč – Dugi Rat – Omiš.
Kako bi se povećao stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže, unutar 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, za željezničke projekte osigurano je 500 milijuna eura, a projekti koji će se moći financirati su: druga faza projekta Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Komunikacijski projekt za ETCS2. Međutim, tijekom provođenja operativnog programa mogu se identificirati i neki drugi projekti.
Uz željezničke projekte znatna sredstva bit će usmjerena na poboljšanu dostupnost Dubrovnika zrakom, odnosno razvoj Zračne luke Dubrovnik za što je u tom razdoblju predviđeno 100 milijuna eura, a za projekte urbane/regionalne mobilnosti i gradsko-prigradski promet kojim se planira povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu, 170 milijuna eura.
Za poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima i povezivanje otoka s kopnom osigurano je 80 milijuna eura, dok je za razvoj unutarnje plovidbe i povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima predviđeno 60 milijuna eura.
Uz sredstva predviđena za razdoblje 2014.-2020. godine, Ministarstvo je i u proteklom, iako još uvijek aktualnom financijskom razdoblju 2007.-2013. kroz Operativni program Promet ulagalo znatna sredstva upravo u unaprjeđenje i modernizaciju željezničke infrastrukture i unutarnje plovidbe - rijeka i riječnih luka, što je bilo u skladu sa prioritetima Prometne politike Europske unije. Za te je prioritete na raspolaganju 278 milijuna eura, a neki od projekata koji se financiraju su Obnova i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Okučani – Novska vrijednosti 35,8 milijuna eura, u planu je izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci vrijednosti 198 milijuna eura te izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno 36 milijuna eura. Kroz ovaj program također je financiran projekt izmjene 70 godina starih signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, vrijednost radova iznosila je 11,4 milijuna eura.
Kroz program za 2007.-2013. financirala se i izrada strateških dokumenata poput Strategije prometnog razvoja RH za 2014.-2030. te Prometnog modela koji se po prvi put izrađuje u RH, a koji će dati pregled postojeće situacije kretanja putnika i roba u svim vidovima prometa te znanstvenu potvrdu strateških promišljanja razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske u budućnosti, kao i prometnih događanja u tom sustavu.
Ulaganja na području Splitsko-dalmatinske županije - primjeri dobre prakse
Važno je istaknuti kako je financiranje razvoja Zračne luke Dubrovnik i cestovnih projekata poput izgradnje mosta kopno-otok Čiovo i Splitske obilaznice LOT 2 Kaštel Stari – Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica i projekt Obilaznice Vodica omogućeno modifikacijom, odnosno revizijom operativnog programa za 2007.-2013. godinu. Naime, Ministarstvo je podnijelo zahtjev za reviziju postojećeg programa kako bi ulaganja preusmjerila i na cestovne projekte, koji za to financijsko razdoblje uopće nisu bili razmatrani budući se pokazalo da pojedini planirani željeznički projekti neće uspjeti potrošiti rezervirana sredstva. Kako ta sredstava ne bi propala realocirana su na cestovne projekte koji su u visokoj fazi pripremljenosti. Osim toga, ova tri projekta udovoljavaju ključnim kriterijima sigurnosti u prometu i uklanjanju uskih grla i zagušenja u gradovima, identificirani su kao prioriteti i kao takvi se mogu prepoznati opravdanima za sufinanciranje iz fondova EU. Zahvaljujući tome, Hrvatske ceste moći će aplicirati te projekte i pokušati dobiti bespovratna sredstva iz fondova EU u visini od 85 posto prihvatljivih troškova projekta.
Uz ova tri projekta na području Splitsko-dalmatinske županije ulaže se još i u projekt Tunel Omiš-Omiš, novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije (Solin- Stobreč- Dugi Rat- Omiš te u izgradnju terminala u Gradskoj luci luke Split i području Stinica, a ukupna vrijednost ulaganja iznosit će oko 71 milijun eura.
Podsjetimo, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je u listopadu 2014. godine donijelo novu Strategiju prometnog razvoja za 2014 – 2030 koja je bila preduvjet da bi financiranje svih ovih projekata bilo moguće. Kao nova država članica Hrvatska je imala obvezu definirati svoju nacionalnu Strategiju prometnog razvoja u skladu sa svojim položajem na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor) i u smjeru vlastitih potreba prometnog razvoja te pružanja prometnih usluga na tržištu za naredno razdoblje od 15 godina.
Vizija Strategije je unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom, a misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.
Pisane vijesti
