Potpredsjednici Grčić i Donchev razgovarali su o razmjeni iskustva u korištenju europskih fondova, ali i u drugim zadacima dviju vlada, poput prilagodbe u okviru procedure prekomjernog deficita, odnosno prekomjernih makroekonomskih ravnoteža.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić sastao se danas u Banskim dvorima s potpredsjednikom Vlade za europske fondove i ekonomske politike Republike Bugarske Tomislavom Donchevim.
U izjavi za novinare, potpredsjednik Grčić kazao je da su u razgovoru razmijenili iskustva, prije svega u korištenju europskih fondova, ali i u nekim drugim zadacima dviju vlada, poput prilagodbe u okviru procedure prekomjernog deficita, odnosno prekomjernih makroekonomskih ravnoteža. Pojasnio je da je Bugarska bila korisnica europskih fondova u prethodnom razdoblju, od 2007. do 2013., kako je rekao, sa svim onim porođajnim mukama na početku samog procesa, te da su raspravljali o operativno tehničkim detaljima, to jest o tome kako ubrzati sve aktivnosti traženjem konstruktivnih rješenja u otklanjanju ključnih zapreka u korištenju EU fondova u različitim segmentima. „Generalno je poruka da sustav u samom startu treba kontinuirano unaprjeđivati, razvijati i identificirati probleme te brzo reagirati i rješavati ih kvalitetno“, rekao je potpredsjednik Grčić.
Napomenuo je i da je prednost Republike Hrvatske da je bila u sustavu IPA, to jest pretpristupnih fondova te da nas je to pripremilo za traženje i apsorpciju strukturnih investicijskih fondova koji su po alokaciji osam do devet puta veći od iznosa u pretpristupnim fondovima. „Uvijek su ključne iste stvari, a to je administrativni kapacitet za provedbu vrlo složenih procedura, od javne nabave, do praćenja, odnosno monitoringa, certifikacije računa, plaćanja i svega onoga što u međuvremenu treba napraviti, a to je osigurati premošćivanje u financiranju EU projekata iz, najčešće, vlastitih sredstava, a onda refundirati, odnosno dobiti novce od Europske komisije“, nastavio je potpredsjednik Grčić te istaknuo da je u tome Bugarska gradila svoje iskustvo prethodnih sedam godina, razvijala institucije, razvijala neke vrlo specifične instrumente i financiranja i u dijelu koji se tiče monitoringa cijelog tog procesa.
„Mi smo danas ovdje kako bismo istražili prilike za suradnju koje postoje između naše dvije zemlje“, kazao je potpredsjednik Vlade Tomislav Donchev, dodavši da se na sastanku razgovaralo i o razmjeni iskustava vezano za korištenje fondova Europske unije. Važnom je ocijenio suradnju na političkoj razini i na predstavljanju Hrvatske i Bugarske u tijelima Europske unije, kao što su Europsko vijeće i Komisija. „Računamo na suradnju i u području gospodarstva te očekujemo nastavak suradnje vezno za teme koje ćemo identificirati kao one od zajedničkog interesa“, rekao je potpredsjednik Donchev.
„Kad se radi o Bugarskoj u starom programskom periodu od 2007. do 2013., odnosno novom programskom periodu za Europsku uniju od 2014. do 2020., govorimo o tri milijarde eura godišnje, što je 20 posto svih javnih rashoda naše države“, ustvrdio je. Potpredsjednik Donchev istaknuo je da se sve ključne reforme i programi koji se provode u Bugarskoj oslanjaju na fondove Europske unije. Kao primjere naveo je izgradnju autocesta i sustava pročišćavanja vode za piće i otpadnih voda, izgradnju podzemne željeznice u Sofiji i rekonstrukciju željeznica te reforme u sustavu državne uprave i socijalne skrbi.
„Naš krajnji cilj je ne samo koristiti fondove Europske unije sljedećih deset godina, nego u periodu do 2020. omogućiti Bugarskoj da postane više konkurentna kao zemlja. Tu govorimo i o situaciji u kojoj smo istovremeno učitelj i učenik pa je stoga svaka razmjena iskustava s prijateljskim zemljama vrlo važna“, naglasio je potpredsjednik Donchev i zaključio: „ Mislim da u tom smislu trebamo prijateljstvo između naših dviju zemalja, dobre odnose i kulturne sličnosti iskoristiti na najbolji mogući način“.
Na novinarski upit o ulasku u Schengensku zonu, potpredsjednik Grčić je kazao da je fond predviđen za to u domeni Ministarstva unutarnjih poslova, no po njegovom je saznanju oko 120 milijuna eura alocirano za potrebe Schengena, a otprilike 90 milijuna u procesu nabave ili radova te da će novac biti iskorišten u najvećoj mjeri. Potpredsjednik Donchev dodao je da, što se tiče pristupanja Schengenu, postoji veliki broj tehničkih zahtjeva koje su bugarske institucije zadovoljile. Pojasnio je da je pristupanje Schengenu i politička odluka te da ne želi prognozirati kada će se ona donijeti. „Svakako mislim da zbog turbulentne situacije i geopolitičkog rizika države trebaju razmišljati o tome da pristupe Schengenu, a ne vidim razlog da Bugarska to ne učini zajedno s Hrvatskom“, zaključio je.
Pisane vijesti
