Poštovani,
Molim Vas prema Zakonu o medijima, objavu reagiranja na tekst autora Frenkija Laušića objavljenog 11. prosinca 2014. u Slobodnoj Dalmaciji na stranici 5. pod naslovom „ Ministre Grčiću, istina o EU novcu bit će porazna za vas...“.
Odbacujemo bilo kakvu pomisao da je potpredsjednik Vlade Branko Grčić imao namjeru na bilo koji način, direktno ili indirektno, prozvati novinara Frenkija Laušića u svom javnom govoru na konferenciji koju je 10. prosinca 2014. organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
U svojoj ocjeni o manipulaciji podacima i informacijama o korištenju EU fondova, potpredsjednik Grčić nikoga nije spomenuo imenom. Stoga izražavamo iskreno žaljenje ako je vaš novinar Laušić to shvatio osobno, prije svega zbog slučajnosti da je baš taj dan objavljen, između mnogobrojnih od ranije, i njegov članak na istu temu. Držimo da se radi o očiglednom nesporazumu, te se nadamo da će naša suradnja s gosp. Laušićem i dalje biti korektna kako je to bilo u svim ranijim prilikama.
Držimo da je financiranje investicija iz EU fondova u ovom trenutku od izuzetnog značenja za oporavak gospodarstva. Stoga je i logično da ova tema zaokuplja interes javnosti. Međutim, već mjesecima traju pokušaji da se obezvrijede značajni rezultati ove Vlade i pomak praktično s mrtve točke u kojoj smo preuzeli sustav.
Stoga je i dio govora potpredsjednika Vlade Grčića o zlonamjernom tumačenju dosadašnjih rezultata prvenstveno bio odgovor oporbenim političarima i predstavnicima nekih institucija koji su u prethodnom razdoblju manipulirali podacima i slali neistinite i neutemeljene informacije o korištenju EU fondova.
Tu svakako nije bilo riječi o novinarima čiji posao jeste da informiraju javnost o stavovima i pozicije i opozicije o tako važnim pitanjima. Uostalom, to se posebno vidjelo u završnoj poruci u govoru kada je potpredsjednik Grčić pozvao sve potencijalne korisnike fondova da se bez obzira na politička uvjerenja upregnu u proces apsorpcije u čemu će im Vlada pružiti potporu, a ne da manipuliraju informacijama na tu temu.
Još jednom ponavljamo činjenicu da RH nije bila u minusu kada je u pitanju dotok novca iz proračuna EU i uplata u proračun EU u 2013. godini, a do današnjeg dana isto je i za 2014. godinu. Prema financijskom izvješću Europske komisije u 2013. Hrvatska je u plusu 49,6 milijuna eura što se može vidjeti i na stranici
http://ec.europa.eu/budget/financialreport/2013/foreword/index_en.html.
Prema podacima Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija koji obavlja transakcije s Europskom komisijom, na dan 30. studenoga .2014. uplate su iznosile 423.576.200 eura, dok smo iz EU proračuna povukli 455.420.330 eura, te je ostvarena razlika plus od 31.844.130 eura.
Drugi važan pokazatelj je u kojoj mjeri je novac koji je uplaćen u naš Nacionalni fond doista i potrošen. Dakle, slikovito rečeno nije dovoljno da osigurate novac za gradnju kuće već tu kuću treba i izgraditi i utrošiti novac, za što je potrebno vrijeme. Ako se zna da trenutno imamo u provedbi projekte vrijedne oko 700 mil.eura ili preko 5 mlrd. kuna jasno je da treba vremena da se sve to "na terenu" od strane raznih subjekata i realizira.
Zbog istog je razloga došlo i do revidiranja plana rashoda za EU projekte u Državnom proračunu za 2014. godini, sa 4,3 mlrd. kn na 3,1 mlrd. kn.
Usporena realizacija projekata uvjetovana je uglavnom problemima u provedbi javne nabave (predugi žalbeni postupci), kao i problemima u poslovanju tvrtki, posebno onih iz građevinskog sektora koji projekte provode.
No, važno je istaknuti da se i novac na računu Nacionalnog fonda i neizvršeni dio projekata prenose u iduću 2015. godinu, zajedno s novim projektima koji se ugovaraju.
Zaključno, Hrvatska u ove dvije godine nije u minusu u financijskim transakcijama sa EU, ali sve moguće korisnike sredstva, a to su država, općine, gradovi, županije, poduzetnici, nevladine udruge i drugi, očekuje težak i zahtjevan posao da ta sredstva doista i utroše, da realiziraju projekte i tako doprinesu razvoju Republike Hrvatske.
Uz to, važno je napomenuti da će se o iskorištenosti fondova u razdoblju 2007.-2013. moći govoriti tek nakon isteka 2016. godina jer po pravilu N plus 3 godine, sredstva dodijeljena u N-toj godini koriste se još tri godine.
Osim toga, podvlačimo da je ova Vlada značajno ubrzala ukupnu apsorpciju fondova, da je više nego utrostručila iznos ugovorenih sredstava te oko 2,5 puta povećala zatečeni iznos isplaćenog novca izvoditeljima projekata u odnosu na razdoblje 2007.-2011., odnosno mandat prethodne Vlade.
Također, osigurali smo većinu preduvjeta za uspješno korištenje fondova u razdoblju 2014.-2020. pri čemu posebno ističemo usvajanje ključnog strateškog dokumenta Partnerskog sporazuma u zadnjem tjednu rada stare Europske komisije, kao i očekivano usvajanje najvećeg Operativnog programa za konkurentnost i koheziju do kraja 2014. godine, među prvih 50 posto svih operativnih programa u Europskoj uniji, a za čiju pripremu je bilo direktno nadležno naše Ministarstvo.
