Potpredsjednik Vlade Branko Grčić na konferenciji o Europskom semestru: Jasna je namjera Vlade da ustraje na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i jačanju investicijskih aktivnosti

Jasna je namjera Vlade da ustraje na fiskalnoj konsolidaciji bez obzira što ulazimo u izbornu godinu. Čvrsto stojimo na načelima strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti, upravo onome što je i Europska komisija označila osnovnim odrednicama u narednom razdoblju. U tom smislu, Vlada je pozdravila Investicijski plan za Europu, tzv. Junckerovu inicijativu, koja uz korištenje EU fondova, može doprinijeti realizaciji investicijskih projekata, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na konferenciji koju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo s ciljem predstavljanja novog ciklusa Europskoga semestra/koordinacije ekonomskih politika u EU i Hrvatskoj. 

Jasna je namjera Vlade da ustraje na fiskalnoj konsolidaciji bez obzira što ulazimo u izbornu godinu. Čvrsto stojimo na načelima strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti, upravo onome što je i Europska komisija označila osnovnim odrednicama u narednom razdoblju. U tom smislu, Vlada je pozdravila Investicijski plan za Europu, tzv. Junckerovu inicijativu, koja uz korištenje EU fondova, može doprinijeti realizaciji investicijskih projekata, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na konferenciji koju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo s ciljem predstavljanja novog ciklusa Europskoga semestra/koordinacije ekonomskih politika u EU i Hrvatskoj.
 
Provedba reformi mogla je biti brža i učinkovitija, to je naša ocjena, od toga ne bježimo. Činjenica je i da postoji otpor reformama, ali isto tako mnoge su provedene ili su u visokoj fazi provedbe, naglasio je Grčić.
 
Između ostalih na popisu reformi koje je Vlada provela su: smanjenje ukupne nelikvidnosti u gospodarstvu fiskalizacija, uvođenje poreznog reda, reprogramiranje poreznog duga, centralni obračun plaća, restrukturiranje gospodarstva kroz predstečajne nagodbe, kao  i privatizacija i restrukturiranje brodogradilišta gdje je sačuvan velik broj radnih mjesta.
 
Potpredsjednik Grčić podsjetio je na kontinuirani rast izvoza ove godine, posebice u zemlje Europske unije, te rast industrijske proizvodnje. Prema očekivanjima osobna potrošnja mogla bi porasti na tragu izmjena poreza na dohodak kojima će se povećati plaće za milijun građana. Izdvojio je i pripreme za otpis dugova najugroženijim građanima, te mogućnost da obrtnici i mali poduzetnici koji imaju do tri milijuna kuna prihoda ne moraju plaćati PDV prilikom fakturiranja nego prilikom naplate,  reformu zdravstvenog sustava, restrukturiranje javnih poduzeća poput HŽ-a. Povećava se i naknada za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa sa 1600 na 2400 kuna.
 
Važno je reći da se za provedbu svih ovih reformi dijelom novac osigurava i kroz EU fondove, a posebno za reforme zdravstvenog sustava, obrazovanja, sustava socijalne zaštite, te unaprjeđenje efikasnosti javne uprave, naglasio je potpredsjednik Grčić.
 
Napomenuo je i da se u javnosti manipulira podacima o iskorištenosti EU-ovih fondova podvukavši da će se pravo stanje za ovu godinu moći znati tek za tri godine, zbog pravila N+3 odnosno obveze da se novac za odobrene projekte mora potrošiti za tri godine.
Prema izvješću Europske komisije Hrvatska je bila 2013. u plusu od 49,6 milijuna eura, a i dosadašnji podaci za ovu godinu pokazuju pozitivnu razliku u uplatama i isplatama iz EU proračuna.
Obraćajući se na početku konferencije, Servaas Deroose, zamjenik glavnoga direktora Opće uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije kazao je da su poticanje ulaganja, strukturne reforme i fiskalna odgovornost temelji novog ciklusa Europskog semestra
 
Cilj europskih politika je Europi dati novi zamašnjak za otvaranje radnih mjesta i gospodarski oporavak, kaže Deroose.

Ocjenjujući stanje investicija, kazao je kako su one u Europi i dalje u padu, ali da je stanje u Hrvatskoj gore od prosjeka EU-a jer je prostor za javne investicije ograničen zbog fiskalne konsolidacije, a privatne su u krizi zbog razduživanja privatnog sektora.

Nova prilika za Europu mogla bi, po njegovim riječima, biti "Junckerov fond" od 315 milijardi eura za čija se sredstva može natjecati i Hrvatska.

Govoreći o strukturnim reformama, Deroose je upozorio da je Hrvatska u skupini članica EU-a s najizraženijim strukturnim neravnotežama kao i po udjelu javnog duga u BDP-u. Za 2015. godinu preporučuje dodatne uštede u proračunu.

U raspravi koja je uslijedila ministar financija Boris Lalovac kritizirao je banke zbog kreditne suše navodeći za primjer jednu građevinsku tvrtku koja u Hrvatskoj nije mogla dobiti kredit od pet milijuna kuna za izvozni posao.

Glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Šantić odgovara da je protok novca iz financijskog u realni sektor problem u cijeloj Europi te da je glavno pitanje struktura investicija za koje bi bilo poželjno da su u proizvodnju i izvoz.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja kaže da je realni sektor iscrpljen i teško dobija kredite. Ona ne vjeruje da Hrvatska može očekivati značajna sredstva iz Junckerova fonda jer u njemu nema kvota pa bi teoretski sva sredstva mogla otići u jednu zemlju, no Servaas Deroose to opovrgava.

Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić pozvao je na razbijanje fame o Hrvatskoj kao zemlji nepovoljnoj za ulaganja jer je ta poruka po njegovom mišljenju jako štetna. Kaže da Agencija trenutno prati oko 100 investicija, većinom u proizvodnju za izvoz.

Preuzimanja:

Galerija:

 

Pisane vijesti