Dunavska strategija - Strategija EU za dunavsku regiju

Dunavskom strategijom obuhvaćeno je 14 država dunavskog riječnog sliva: Njemačka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Ukupna populacija regije je preko 110 milijuna stanovnika.

Nacrt Dunavske strategije usvojen je na Kolegiju Europske komisije 8. prosinca 2010. godine.
Strategiju čine dva dokumenta:
 
  1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju
  2. Akcijski plan

Strategija je usvojena na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine.

Načelo „3 NE“ je temeljno načelo provedbe makroregionalnih strategija EU:
  • ne novim institucijama
  • ne novim izvorima financiranja
  • ne novom zakonodavstvu

Strategija EU za dunavsku regiju se, dakle, treba razvijati i provoditi bez novih izvora financiranja, isključivo kroz postojeće strukture i institucije te bez usvajanja novih pravnih okvira i instrumenata.
 

Područja suradnje Strategije EU za dunavsku regiju

Kroz razdoblje širokih javnih konzultacija Europske komisije s dionicima Dunavske strategije od jeseni 2009. do lipnja 2010. godine utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u okviru Strategije:
 
  1. Povezivanje dunavske regije
  2. Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji
  3. Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji
  4. Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost u dunavskoj regiji
 
Četiri stupa suradnje razrađena su kroz jedanaest prioritetnih područja:
 
  1.  Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
  2.   Poticanje razvoja održivih izvora energije
  3.  Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima
  4.  Očuvanje kvalitete voda
  5.  Upravljanje rizicima za okoliš
  6.  Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla
  7.  Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i  informacijske tehnologije
  8.  Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj gospodarskih klastera
  9.  Ulaganje u ljude i vještine
  10.  Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje
  11.  Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala
 
Republika Hrvatska je su-koordinator u prioritetnom području 6 - Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla (nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode) s njemačkom saveznom pokrajinom Bavarskom te u prioritetnom području 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera (nadležnost Ministarstva poduzetništva i obrta), zajedno s njemačkom saveznom pokrajinom Baden-Württemberg.

U ostalih 9 prioritetnih područja Republika Hrvatska također ima predstavnike imenovane od strane resornih ministarstava, koji zajedno s predstavnicima drugih zemalja sudionica ravnopravno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima vezanim uz određeno područje Strategije.
 

Provedba Strategije i Akcijskog plana - projektna suradnja

Po dvije države sudionice Dunavske strategije (obično po jedna država članica i jedna ne-članica EU) koordiniraju pojedina prioritetna područja Akcijskog plana. Uloga koordinatora prioritetnog područja je osigurati provedbu aktivnosti određenih Akcijskim planom. To podrazumijeva organizaciju redovitih sastanaka na razini Upravljačkih skupina (Steering Groups) za pojedina prioritetna područja. Upravljačku skupinu čine predstavnici relevantnih resora svih država Dunavske strategije za određeno područje, dakle u Upravljačkoj skupini svakog prioritetnog područja sudjeluje i po jedan hrvatski predstavnik.

Zadatak koordinatora prioritetnih područja je omogućavanje umrežavanja voditelja projekata s partnerima u dunavskoj regiji, kao i asistencija pri pronalaženju odgovarajućeg instrumenta financiranja.
 
Projekti koji nacionalni dionici (regionalna i lokalna samouprava, ne-vladine organizacije i privatni sektor itd) prijave predstavnicima Dunavske strategije u nacionalnim resornim ministarstvima ili koordinatorima prioritetnih područja evaluiraju se na sastancima Upravljačke skupine.

Projekti koje Upravljačka skupina ocijeni relevantnima za ciljeve određenog prioritetnog područja Strategije dobivaju pismo preporuke ili oznaku (label) Dunavske strategije, ovisno o praksi Upravljačke skupine za određeno prioritetno područje. Pismo preporuke se prilaže projektnoj dokumentaciji kod prijavljivanja projekata za financiranje iz EU fondova kako bi se njihova važnost prepoznala unutar programa.
 
Izvori financiranja Dunavske strategije:
  • nacionalna, regionalna i lokalna sredstva
  • strukturni fondovi ili IPA,ovisno o statusu države
  • uključivanje EIB i EBRD, te drugih međunarodnih financijskih institucija i donatora
 


Kontakt

Hrvoje Marušić
pomoćnik ministrice za europske poslove
nacionalni koordinator za Strategiju EU za dunavsku regiju
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Tel: 01/4569 850
Faks: 01/4569 972
e-pošta: europski.poslovi@mvep.hr
 
Sanja Novaković
zamjenica nacionalnog koordinatora za Strategiju EU za dunavsku regiju
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Tel: 01/4597 413
Faks: 01/4569 972
e-pošta: sanja.novakovic@mvep.hr