Europska teritorijalna suradnja i Dunavska strategija

Slika /Istaknute teme/Dunavska strategija/INTERREG.jpg

Republika Hrvatska već dugi niz godina sudjeluje u programima prekogranične i transnacionalne suradnje, a nakon ulaska u Europsku uniju postala je punopravna članica i programa međuregionalne suradnje. 

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA (INTERREG)

U financijskom razdoblju 2007.-2013. izvor sredstava bio je Instrument pretpristupne pomoći (IPA), dok se u financijskom razdoblju 2014.-2020. projekti sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Hrvatska sudjeluje u ukupno 13 programa Europske teritorijalne suradnje, dok korisnici s područja Republike Hrvatske mogu sudjelovati u 12 programa jer je jedan program namijenjen isključivo za osnaživanje kapaciteta programskih tijela. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u funkciji je Nacionalnog tijela i Tijela za kontrolu na 11 programa iz Europske teritorijalne suradnje te Upravljačkog tijela za 2 programa prekogranične suradnje, dok je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Nacionalno tijelo na 2 programa.

Kroz sudjelovanje u programima prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje u financijskom razdoblju 2014.-2020., doprinosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Također, ugovoreni projekti doprinose zajedničkom rješavaju izazova koji nadilaze nacionalne granice i omogućuju povezivanje, odnosno sinergiju lokalnih i regionalnih politika s Kohezijskom politikom Europske unije.



Hrvatsko predsjedanje Dunavskom strategijom


Republika Hrvatska preuzela je 1. studenog 2019. jednogodišnje predsjedanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju koja obuhvaća četrnaest država riječnog sliva: Njemačku (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldovu, Ukrajinu (četiri oblasti: Černivačka, Ivano-Frankivska, Zakarpatska, Odeška), Češku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.

Temelji se na dva dokumenta: 1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju; 2. pripadajući Akcijski plan.
Strategija Europske unije za dunavsku regiju predstavlja strateški okvir za pristup Europske unije dunavskoj regiji koji politikama i investicijama ima direktan utjecaj na živote preko 120 milijuna ljudi.



Tema hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom je „Dunavska strategija – 10 godina poslije“ s ciljem vrednovanja dosadašnjih postignuća i određivanja budućeg smjera razvoja dunavske regije.
 
 
Hrvatsko predsjedanje Strategijom značajan je događaj za Republiku Hrvatsku koji će doprinijeti jačanju već kvalitetne suradnje sa zemljama dunavske strategije te prezentirati ulogu Republike Hrvatske u provedbi ciljeva makroregionalne suradnje

U Programu hrvatskog predsjedanja istaknuta su tri politička cilja:
  • jačanje uloge regionalnoga razvoja
  • sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike
  • poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva
Uz to, suradnjom i konzultacijama s ostalim dionicima Strategije u Program hrvatskog predsjedanja obuhvaćeno je i pet tematskih ciljeva:
  • suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
  • zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj
  • unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela
  • civilna zaštita
  • jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave
 
 
„Kada govorimo o samoj Strategiji svakako treba reći da to nije samo Strategija nego da su na nju vezani i fondovi. Ona je bitna jer se provode različita ulaganja kroz Interreg i program Dunav koji prati Strategiju. Hrvatska je dosad povukla preko 1,2 milijarde kuna iz programa Interreg, a oko 83 milijuna povučeno je iz programa Dunav“, istaknuo je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na predstavljanju programa hrvatskog predsjedanja koje je održano u studenom 2019. u Vukovaru.

U tu svrhu je MRRFEU kao predsjedatelj pokrenuo proces povezivanja razvojnih mjera i instrumenata definiranih na nacionalnoj razini te ciljeva i prioriteta na razini makroregije u kontekstu programiranja financijskog razdoblja 2021.-2027. Republika Hrvatska će se tijekom svog predsjedanja založiti za politike prilagođene lokalnim/regionalnim potrebama, upravljanje na više razina i bolje povezivanje država sudionica poticanjem suradnje.


 
U okviru hrvatskog predsjedanja Strategijom EU za dunavsku regiju inicirana je suradnja predsjedatelja sve četiri makro-regionalne strategije po prvi puta. Ovakav format sastanka predstavlja odličnu platformu za kontinuiranu razmjenu iskustava i najboljih praksi te definiranje horizontalnih tema koje bi mogle imati dodanu vrijednost za razvoj makro regija u Europi. Hrvatska inicijativa za ovakvim sastankom pozitivno je prihvaćena kako od strane Europske komisije tako i od ostalih država koje sudjeluju u makro-regionalnim strategijama.

Više informacija o programu hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za Dunavsku regiju potražite na: https://www.eusdr2020.hr/