Karte siromaštva Republike Hrvatske

  • Slika /Istaknute teme/Kartom siromaštva/Karte za istaknute teme_29_3_2017.jpg
  • Slika
  • Slika

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. proveden je projekt - mapiranje siromaštva čiji je cilj bio unaprijediti stručno znanje o praćenju podataka o siromaštvu u Republici Hrvatskoj na najnižoj razini, kako bi se točno definirala geografska područja najviše pogođena siromaštvom i degradacijom te bolje usmjerile buduće intervencije u borbi protiv siromaštva u RH.
 

Stoga je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u travnju 2016. godine s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj potpisalo Ugovor o savjetodavnim uslugama (Reimbursable Advisory Services Agreement, RAS). Riječ je o projektu u okviru kojeg se, među ostalim, izradila karta siromaštva RH u svrhu dobivanja detaljnije i potpunije dokazne osnove o zemljopisnoj raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti te resursima koji su na raspolaganju za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Rezultati provedbe projekta prvenstveno su namijenjeni Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Državnom zavodu za statistiku, a bit će od koristi i ostalim državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za dobivanje detaljnijih i potpunijih dokaza o geografskoj distribuciji siromaštva i socijalne isključenosti. Dobiveni podaci mogu se upotrebljavati za donošenje odluka o politikama i raspodjeli resursa kako bi se promicali uključenost i regionalni razvoj te na najučinkovitiji način iskoristila sredstva iz vlastitog proračuna i proračuna Europske unije.

Projekt mapiranja siromaštva obuhvaća pet komponenti:
 
  • Procjena apsolutnog siromaštva na temelju potrošnje za mala područja
  • Izrada i izračun pokazatelja višestruke deprivacije za mala područja (LAU2)
  • Profili siromaštva za mala subnacionalna područja
  • Procjena učinkovitosti socijalnih naknada
  • Pilot-anketa o pristupu uslugama i kvaliteti usluge

U sklopu 1. komponente projekta izrađena je karta siromaštva temeljem potrošnje koja je javnosti predstavljena u listopadu 2016. godine, zajedno s kartom siromaštva temeljem dohotka koja je također izradila Svjetska banka, ali iz drugog financijskog izvora. U siječnju 2017. godine u Zagrebu je održana radionica „Procjena siromaštva za mala područja“ na kojoj su predstavnicima državnih tijela i ostalim ključnim dionicima predstavljene metode izrade karte siromaštva (temeljem potrošnje i temeljem dohotka), rezultati za Republiku Hrvatsku i njihova primjena u Europskoj uniji i ostalim zemljama.

U okviru 2. komponente projekta izrađena je unaprijeđena metodologija za izradu pokazatelja višestruke deprivacije, izrađen je interaktivni programski alat koji pokazuje razinu novčanog siromaštva i pokazatelje višestruke deprivacije na razini koja u najvećoj mogućoj mjeri odgovara jedinici lokalne samouprave druge razine (LAU – 2).

Nastavno na prvu komponentu, izrađene karte siromaštva omogućile su daljnju analizu značajki siromašnih i nesiromašnih kućanstava za mala zemljopisna područja, odnosno, profile siromaštva. Tim se profilima usporedilo stanovništvo iznad i ispod linije siromaštva na temelju značajki poput demografskih podataka, stupnja obrazovanja i profesionalnog statusa, što je bio obuhvat treće komponente projekta.

U svrhu što bolje buduće usmjerenosti intervencija namijenjenih smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, u okviru 4. komponente provedena je i procjena učinkovitosti socijalnih naknada usporedbom administrativnih podataka o razini potrošnje na socijalne naknade u svakom malom području (primjerice županiji) s procijenjenim rizikom od siromaštva u tom području.

U svrhu procjene dostupnosti određenim osnovnim javnim uslugama u zajednici, u okviru 5. komponente, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je u suradnji sa Svjetskom bankom i tvrtkom IPSOS tijekom 2018. godine provelo ispitivanje javnog mišljenja u pet slavonskih županija (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska). Cilj ovog javnog ispitivanja bilo je prikupiti mišljenje građana o pristupu javnim uslugama i njihovim zadovoljstvom tim uslugama, a rezultate ispitivanja će Ministarstvo iskoristiti za pripremu budućih mjera i projekata u svojoj nadležnosti.